Moram pohvaliti predavanje o rezultatima istraživanja bosanskih piramida (razdoblje 2005.-2009.) koje se nalaze u Visokom (BiH). Semir Osmanagić je 3. travnja 2009. u lijepoj i velikoj dvorani hotela "Libertas-Rixos" puna dva sata briljantno i spektakularno izložio problematiku tih, ali i ostalih svjetskih piramida (kojih nema baš malo u različitim dijelovima svijeta).
Čovjek se jednostavno ne može oteti dojmu i zaključku da tamo stvarno leže piramide (Sunca, Mjeseca, bosanskog Zmaja, Hram Zemlje, piramida Ljubavi te podzemni tuneli). Postoji i Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" (www.piramidasunca.ba; www.icbp.ba). Bosanska piramida Sunca po svemu je tako najveća piramida na svijetu, ali joj predstoji čišćenje, slično kao što je učinjeno s nekim drugim (piramidama Maja).
Znanstvenom svijetu će trebati još neko vrijeme nećkanja, znate kako to već ide, jer je otkriće senzacionalno. Čak je nađen i jedan mali (iako mlađi, neolitički) uradak piramide od keramike, zatim urezani simboli i dr. Kao arheolog ipak moram konstatirati da autor predavanja na kraju nije trebao spomenuti "Daorson" (Ošaniće kod Stoca) i Asseriju (Podgrađe kod Benkovca) jer u Ošanićima stvarno postoje megalitske gradnje, ali to je ipak (zasad) kasnije razdoblje (pogotovo Asserija), tako da se može govoriti o kontinuitetu gradnje, ali ne piramida, već gradnje općenito, kao što je to slučaj i u ostalim dijelovima svijeta.
Autoru ovim iskazujemo sve pohvale i potporu (makar ovim malim zapisom). Bravo. Pretpostavljam da će u budućnosti postati jedan od poznatijih arheologa svijeta, a Visoko će postati velika turistička atrakcija. Naravno, ako u Bosni (daj Bože) ne bude rata. Tako preporučam turističkim agencijama iz Dubrovnika i Hrvatske da se što prije u većem (najvećem!) broju uključe u ovo buduće turističko čudo (jer već postoji Međugorje), pa turističku ponudu valja proširiti i poslušati bilo turističkog svijeta kojem (u svojoj odrješitoj nakani) nema recesijskih prepreka (slično kao i u slučaju važnih znanstvenih okrića).
Za Dubrovnik bi rekli da nema piramida (osim što brdo Petka svojom prirodnošću donekle podsjeća na taj geometrijski lik), ali svjetske piramide još čuvaju svoju drevnu tajnu. Možda ipak stariju nego što mislimo, te dokud (i otkud) nam seže (najstarije) civilizacijsko sjećanje i tehnike izgradnje tog "sjećanja". Za Egipat se govorilo da je "slika neba", a za piramidu zamišljenu ispod zemlje mogli bi reći da seže prema (religijskom) podzemlju jednako kao što piramide na zemlji (jer ima i stubastih) sežu prema nebesima. Slično kao i ostali vjerski hramovi.
Autor: Đivo Bašić
Utorak, 9. lipnja 2009.
