Piše: dr. Semir Osmanagić
Akropolis, Atena, Grčka, 11. januar 2016.
Solon (638. p.n.e. – 558. p.n.e.) je bio ugledni državnik iz Atene, zakonodavac i pjesnik, koji je posjetio Egipat, razgovarao s njihovim sveštenicima i čuo priču o svom gradu:
“Vi ste zaboravili svoju pravu historiju. S vremena na vrijeme vaš grad je uništavan prirodnim katastrofama.”
Nešto kasnije (360. godine .p.ne.) filozof Platon je, koristeći Solonove spise, pisao o Atlantidi. Riječ je bila o najvećoj morskoj sili svog vremena, koja je površinom bila “veća od Libije i Male Azije zajedno” (današnje Turske). Preko Atlantide se moglo doći do drugih otoka, ali i do kontinenta sa druge strane (Amerike?).
Platon je dao vrlo iscrpne opise Atlantide s planinama na sjeveru i uzduž obale, te ravnicama na jugu. Vladari Atlantide potiču od prvog kralja – Posejdona. U grčkoj mitologiji, Posejdon je bog mora.
Božansko porjeklo Atlantiđana se polako gubi kako se oni miješaju s ljudima, smrtnicima.
S druge strane, originalno ime Atene je Sekropija po legendarnom reptilu Sekropu, prvom kralju Atene. Zvanično, arheolozi smještaju prve tragove naseljavanja na lokaciji današnje Atene u doba prije 8.000 godina, rani neolit.
Solon i Platon govore o Atlantidi koja je do prije 11.600 godina prije nove ere osvojila veći dio zapadne Europe i Afrike. Pokušali su da osvoje i Atenu, ali nisu uspjeli. Poraženi su na bojnom polju prije 11.500 godina. Drevni egipatski sveštenici slave herojstvo davne Atene, o kojoj Solon nije znao ništa. Atenjani su svojevremeno imali vrlo plodnu zemlju koja je mogla da izdržava veliku armiju.
Atena se prostirala na sedam brežuljaka. Na jednom od njih, danas 150 metara visokoj stijeni, na površini od tri hektara, smjestio se Akropolis. U svijetu je stotine lokacija s tim nazivom (“grad na uzvišenju, stijeni”), ali samo je jedan opšte poznat, ovaj atenski.
Velike poplave koje su slijedile prije 11.500 godina erodirale su uzvišenja Atene. Stijene su se obrušile u more, plodna zemlja je nestala. Današnji Akropolis nije bio usamljena stijena, već okružena plodnom zemljom u istom nivou. Zemljotresi su uzrokovali da rijeke i vodeni izvori nestanu.
Iza “Herkulovih stubova” (Gibraltara), u središtu Atlantika, na velikom vulkanskom otoku cvjetala je civilizacija Atlantide. Centralna planina imala je vodene izvore u obliku koncentracionih krugova. Poljoprivreda je bila razvijena. Trgovina je bila raširena s prekomorskim zemljama. Šumovito tlo, stabla kestena, brojni slonovi, svi su oni našli mjesto u opisu egipatskih sveštenika. Civilizacija je započela kraljem Posejdonom, nastavila s njegovim sinom Atlasom. U Posejdonovom hramu, prekrivenom bjelokosti, bio je ogroman kip Posejdona i kočija s konjskim zapregama. Otok je bio podijeljen u deset kraljevstava-gradova, među kojima se nikada nisu vodili ratovi. Tek pri kraju Atlanitde, kraljevi su postali žrtve fizičkih želja i grijeha smrtnika.
Duga i često nasilna povijest Atene, svoj vrhunac doživljava pod vladavinom Perikla (495. – 429. p.n.e.). To je period kada se gradi najznačajniji mounument Zapadne civilizacije – Partenon, ali i niz drugih hramova (Propilaja, Erekteion, Hram Atene Niki). Naravno, Fidija je nadgledao radove na izgradnji Partenona i osobno pravio statuu božice Atene, zaštitnice grada. Stoljeća prije ove zlatne ere Atene, bila su u znaku graditelja kiklopskog zida koji je opasao Akropolis dužinom od 760 metara s deset metara visine, zatim dolazi gradnja prvih hramova, a ono što je slijedilo poslije bilo je erozija utjecaja Atene: gubitak rata protiv Sparte, osvajanja Rima, pretvaranja Partenona u bizantsku crkvu, administrativni centar, harem, puškarnicu i džamiju za vrijeme Otomana, i na koncu barbarsko rušenje Partenona 1687. tokom mletačke opsade Atene.
Nakon oslobađanja od Otomana/Turaka 1833. slijedile su beskrajne restauracije Partenona koje gotovo neprekidno traju do danas. I dalje su kranovi i skele prisutni (u januaru 2016.), a kraj popravkama se ne nazire. Ispravljaju se greške iz prošlosti, uklanjaju stubovi sa željeznim vezama i šarafima i betonskim replikama.
Nemirna Grčka, koja je već godinama pred bankrotom, vidi svoj spas u turizmu. No, gostiju je sve manje u ovoj desetomilionskoj zemlji. U Ateni je danas polovina stanovništva.
Da li su veze Atene i Atlantide puno značajnije nego što to službena historija priznaje? Ako su Solon, i kasnije Platon, bili u pravu, onda su neposredno pred kataklizmu Planete prije 11.500 godina, ove dvije civilizacije bile na istom, razvijenom nivou. Izgleda da sui imale i istu ili sličnu genetiku. Ekonomski prosperitet.doba bogova i polu-bogova, zamijenili su zemaljski kraljevi, koji su neko vrijeme poštovali nasljeđe svojih osnivača. Vjerovatno je i arhitektura bila slična.
Potonuće Atlantide i katastrofalne poplave u Grčkoj izbrisale su memorije. Da li se hiljadama godina kasnije, kroz kult Posejdona i ljepotu Pertenona, Atenjani prisjećaju drevnih vremena i svojih korijena?
Da li je Partenon bio replika Posejdonovog hrama, ali ovaj put s vlastitom božicom-zaštitnicom?
I zašto se tako često, u mogućim vizijama Atlantide, redovito u ilustracijama pojavljuje baš Partenon, kojeg voda potapa?
Galerija
