Tekst i foto: Tatjana Sučec, Zagreb
15.11.2015.
Unutar „Regionalnog parka Moslavačka gora“, oko 70 km od Zagreba, nalazi se više zanimljivih geoloških lokaliteta s tzv. „kuglama“. Može ih se naći pod nazivom „migmatitne kamene kugle“. Do jednog lokaliteta na južnoj strani Moslavačke gore, koji je obilježen putokazima i informativnom pločom dolazi se putem kojim se ide i za Samaricu, napušteni stari kamenolom granita. Ako se od kamenoloma nastavi putem stotinjak metara dalje te se skrene lijevo u šumu, dođe se do Garjevice. Međutim, ovdje se zapravo ne radi o kuglama, već o neobičnim kamenim strukturama, od kojih su neke manje a neke prave gromade.
Migmatit na grčkom označava metamorfnu stijenu nastalu djelovanjem migme i njezinih emanacija na sedimentne ili eruptivne stijene. Na informativnoj ploči se navodi da se na lokalitetu unutar mase granita izdvajaju manja kuglasta tijela migmatita, koja su oblikovana u procesu nastanka (hlađenja) stijene takozvanim kuglastim lučenjem. Te stijene sastoje se od dva dijela, metamorfnog i magmatskog. Svijetle pruge sastoje se od mineralnog kvarca, kiselog plagioklasa te kalijskog feldspata, a tamne se sastoje od minerala biotita, granata, silimanita a često i cirkona.
U drugim izvorima se navodi da migmatiti nastaju taljenjem kore na dubinama većim od 15 km, pod ekstremno visokim temperaturama (iznad 650◦C), kada dolazi do parcijalnog taljenja u ishodišnoj stijeni. Strukturalnu analizu migmatita dodatno komplicira činjenica da se tijekom metamorfizma ponašaju dijelom kao kruta tvar, a dijelom kao granitne tekućine.
Te kamene strukture zaista su fascinantne za vidjeti. Kada sam ih ugledala pred sobom, došla mi je pomisao kao da je netko iz neke miješalice sasuo smjesu koja se brzo stvrdnula. Njihova neobičnost i ljepota je u smjerovima kretanja kamene mase unutar pojedinih gromada. Stijene s naborima djeluju kao da imaju neku vrstu godova.
Bilo bi zanimljivo znati zašto se lokalitet zove Garjevica te otkad datira taj naziv, a i što se na tom mjestu žarilo-palilo-talilo, obzirom da je u korijenu riječi gar-žar. Također se možda u tom smislu trebaju gledati i nazivi Garić grad, tj. ostaci jednog od najstarijih hrvatskih srednjovjekovnih gradova; te današnjeg naselja Podgarić, potoka Podgarić i grada Garešnica, koji se svi nalaze relativno blizu. Naime, ako se sada promatra lokalitet Garjevica, on se nalazi unutar šume, bez kuća u neposrednoj blizini. Stoga je najvjerojatnije bio u izvjesnoj vezi s kamenolom Samarica, u kojem se nekada vadio granit.
Moslavačka gora u svojem sastavu ima najviše granita. Granit je magmatska stijena nastala kristalizacijom u zemljinoj unutrašnjosti, a sastavljena je od materijala bogatih silicijem. Obzirom da inače nastaje u dubini Zemlje, na površini je prisutan uslijed tektonskih pomicanja. Poznato je da je granit važan građevni materijal, ne samo danas, već i u drevnoj povijesti.
Za gornje dijelove kamenoloma Samarica navodi se da se ne može upotrebljavati kao arhitektonsko-građevni kamen. Međutim, tko zna možda se građevinski materijal iz dubljih slojeva s tog lokaliteta i/ili nekog drugog kamenoloma u Moslavačkoj gori (Srednja Rijeka, Pleterac…), koristio u našoj davnoj prošlosti i transportirao za gradnju građevina na ovim prostorima ili kao dio određene tehnologije tog doba.
Naime, kada se spomene granit, često ga se veže uz gradnju drevnih građevina, piramida gdje se koristio kao dio tehnologije koja je omogućavala da piramida npr. vibrira u skladu sa Zemljinim pulsom, te time postaje oscilator koji može podržavati prijenos energije iz Zemlje.
Nedaleko Garjevice nalazi se i arheološko pretpovijesno nalazište Gradina Marić u mjestu Mikleuška, za koje se navodi da se ondje odvijao život od bakrenog do željeznog doba te da je to nalazište od velikog značenja za vučedolsku kulturu.
Najviši vrh Moslavačke gore, Humka ima 489 metra. Međutim, kako je Moslavačka gora bila u prošlosti otok, a njene obale zapljuskivalo je Panonsko more, nadajmo se da će se još mnogo toga zanimljivog ondje pronaći.
Galerija
