Istraživanja na tumulusu u Vratnici nastavljena su primjenom savremene geofizičke opreme, a u njima učestvuje i Milan Arsenović, inžinjer geodezije, bivši predsjednik Saveza geodeta Srbije i dugogodišnji stručnjak za georadarska istraživanja.
Cilj aktuelnih mjerenja jeste detaljnije ispitivanje podzemnih struktura koje su ranijim istraživanjima registrovane ispod tumulusa, korištenjem georadarskih i drugih geofizičkih metoda koje omogućavaju uvid u ono što se nalazi ispod površine zemlje, bez izvođenja iskopavanja.
„Naše geodetske firme, osim klasičnih geodetskih poslova, bave se i georadarskim istraživanjima podzemnih instalacija i arheoloških lokaliteta. U radu koristimo georadarske sisteme, elektromagnetometre i druge geofizičke instrumente kojima možemo detektovati različite anomalije ispod površine zemlje“, pojašnjava Arsenović.
Prema njegovim riječima, prethodna georadarska istraživanja na tumulusu izvedena su antenom frekvencije 25 MHz, koja omogućava istraživanja na većim dubinama.
„Tim mjerenjima registrovano je oko šest anomalnih struktura koje se nalaze na različitim dubinama, čak između 60 i 70 metara ispod površine. Naš zadatak sada je da primjenom elektrotomografije pokušamo potvrditi postojanje svih tih anomalija, dok ćemo georadarskom antenom od 100 MHz preciznije definisati njihov oblik, veličinu i strukturu“, ističe Arsenović.
Objašnjava da georadar funkcioniše na principu emitovanja radio-talasa koji prolaze kroz tlo i odbijaju se od različite podzemne strukture.
„Jedna antena šalje signal, dok druga prima reflektovani signal. Analizom vremena potrebnog da se signal vrati moguće je odrediti dubinu na kojoj se određena struktura nalazi. Njena tačna pozicija određuje se pomoću GPS sistema ugrađenog u georadarsku opremu, čime se precizno definiše položaj po svim koordinatama“, kaže Arsenović.
Dodaje kako izbor antene zavisi od cilja istraživanja.
„Ako želimo otkriti manje objekte i dobiti detaljniju sliku njihove strukture, koristimo više frekvencije. Međutim, tada se smanjuje dubina do koje signal može prodrijeti. Za istraživanja većih dubina koriste se antene nižih frekvencija. Mi radimo s georadarskim sistemom „MALA“, koji omogućava kvalitetnu penetraciju tla i veoma preciznu obradu dobijenih podataka.“
Poseban značaj, ističe, ima obrada rezultata u specijalizovanom softveru Georadar Expert, koji omogućava znatno detaljniju analizu nego ranije dostupni sistemi.
„Trenutno smo u fazi prikupljanja podataka, a njihova obrada slijedi u jednom od najkvalitetnijih georadarskih softvera. Današnja tehnologija omogućava analizu koja ranije nije bila moguća. Možemo, između ostalog, pratiti raspored vlage u zemljištu i utvrditi gdje postoje zone s većim ili manjim sadržajem vode. Takve informacije mogu biti posebno zanimljive prilikom istraživanja podzemnih prolaza i tunela“, pojašnjava.
Arsenović smatra da savremene geofizičke metode predstavljaju važan alat u istraživanju arheoloških lokaliteta jer omogućavaju prikupljanje vrijednih podataka bez narušavanja terena.
Rezultati aktuelnih istraživanja na tumulusu u Vratnici bit će predmet detaljne stručne analize nakon završetka obrade prikupljenih georadarskih podataka, a očekuje se da će doprinijeti boljem razumijevanju podzemnih struktura koje su do sada evidentirane na ovom lokalitetu.






