Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH) potvrđuje snažan međunarodni naučni utjecaj. Novi Stanford–Elsevierovi pokazatelji otvaraju i pitanje objektivnog vrednovanja akademija nauka i umjetnosti u našoj zemlji.
Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH) ostvarila je izuzetan međunarodni rezultat: 26 njenih članova uvršteno je među 2% najcitiranijih naučnika svijeta prema najnovijoj Stanford–Elsevierovoj bazi naučnog utjecaja.
Deveta verzija ove međunarodne baze, objavljena 7. oktobra 2026. godine, zasniva se na podacima iz Scopusa i obuhvata standardizirane bibliometrijske pokazatelje, uključujući citiranost, h-indeks, koautorstvo i poziciju autora u naučnim publikacijama.
Posebno se vrednuju dva aspekta naučnog utjecaja: rezultati ostvareni tokom cjelokupne istraživačke karijere i citatni utjecaj tokom 2025. godine.
IANUBIH – međunarodna akademija sa snažnim naučnim rezultatima
Među 26 istaknutih članova IANUBIH nalaze se međunarodno priznati naučnici iz oblasti medicine, biomedicine, tehničkih i prirodnih nauka.
Na listi su akademici Almir Badnjević, Antonio Pescapè, Aris Antsaklis, Arti Ahluwalia, Asim Kurjak, Damijan Miklavčič, Eberhard Merz, Frank A. Chervenak, Igor Rudan, Joseph Schlessinger, Krešimir Pavelić, Laurence B. McCullough, Leandro Pecchia, Miro Jakovljević, Norman Sartorius, Osman Sinanović, Petar Kes, Saverio Stranges, Syed Amir Gilani i Vedran Stefanović.
Među njima su i akademkinje Ritsuko K. Pooh, Sandra Kraljević Pavelić i Vida Demarin, profesori Davor Pavlović i Muhamed Sućeska, te inozemni član Panos Antsaklis.
Prema službenom izvještaju Akademije za 2024. godinu, IANUBIH je imala 158 članova. Usporedi li se taj broj s 26 naučnika zastupljenih na novoj međunarodnoj listi, dobija se orijentacioni udio od 16,5%. Za konačan procentualni pokazatelj potrebno je uzeti ažurirani broj članova za 2026. godinu.
Kako se ovaj rezultat odnosi prema drugim akademijama u BiH?
U Bosni i Hercegovini djeluje više akademija nauka i umjetnosti, među kojima su Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS), Bosanska akademija nauka i umjetnosti „Kulin ban“ (BANUK), Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru i druge akademske organizacije.
Posebno je zanimljivo poređenje s ANUBiH, koja je u junu 2026. godine objavila da je 17 njenih članova bilo zastupljeno na ranijoj Stanford–Elsevierovoj listi najutjecajnijih naučnika svijeta.
ANUBiH je također istakla uspjeh pet svojih članova na međunarodnoj platformi ScholarGPS, pri čemu su tri člana rangirana među vodećih 0,05%, a dva među vodećih 0,5% naučnika u odgovarajućim istraživačkim područjima.
Podatak o 26 članova IANUBIH iz 2026. i 17 članova ANUBiH iz prethodnog izdanja predstavlja zanimljiv pokazatelj međunarodnog naučnog utjecaja, ali za konačno rangiranje akademija potrebno je analizirati isti vremenski period, istu metodologiju i strukturu članstva.
Za ostale akademije u BiH trenutno nisu dostupni dovoljno potpuni i međusobno uporedivi podaci.
Ipak, činjenica da IANUBIH okuplja 26 naučnika s tako visokim međunarodnim bibliometrijskim pokazateljima jasno potvrđuje njenu značajnu poziciju u naučnoj zajednici Bosne i Hercegovine i njenu međunarodnu prepoznatljivost.
Međunarodna saradnja kao ključ uspjeha
IANUBIH se razlikuje po izraženom međunarodnom karakteru svog članstva, okupljajući naučnike koji djeluju na univerzitetima i istraživačkim institucijama širom svijeta.
Takav pristup omogućava povezivanje različitih naučnih disciplina, razmjenu znanja i uspostavljanje istraživačkih partnerstava koja prevazilaze nacionalne i institucionalne granice.
Prema ranijim podacima Akademije, njeni članovi ostvarili su više od 600.000 naučnih citata, što dodatno ilustrira značajan međunarodni utjecaj istraživača okupljenih u ovoj organizaciji.
Za Bosnu i Hercegovinu to predstavlja dragocjenu mogućnost povezivanja domaćih naučnih potencijala s međunarodnim istraživačkim centrima.
Dr. Semir Osmanagić – od inostranog do redovnog člana IANUBIH
Među redovnim članovima Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini nalazi se i dr. Semir Osmanagić, antropolog, istraživač drevnih civilizacija i osnivač Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“.
Osmanagić je 2024. godine izabran za inostranog člana IANUBIH, dok je 2026. godine postao redovni član Akademije.
Autor je 23 knjige objavljivane na 17 jezika, a njegov naučnoistraživački opus obuhvata arheologiju, antropologiju, geometrijske analize drevnih lokaliteta, geofiziku i interdisciplinarna istraživanja.
Na njegovoj službenoj naučnoj stranici trenutno je predstavljeno 59 naučnih članaka, uključujući istraživanja podzemnog kompleksa Ravne, arheološkog lokaliteta Kolun, geometrijskih karakteristika Bosanske doline piramida i drugih tema.
Među novijim publikacijama nalaze se radovi objavljeni u međunarodnim časopisima Archaeological Discovery i Advances in Anthropology, u kojima su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja u Visokom i na drugim lokalitetima Bosne i Hercegovine. Dr. Osmanagić se smatra za jednog od najutjecajnijih svjetskih nezavisnih istraživača piramida i drevnih civilizacija. Svake godine u Visoko on privuče desetine hiljada posjetilaca, volontera, medija i stručnjaka različitih profila.
Kompletna bibliografija, naučni članci, sažeci i poveznice na publikacije dostupni su na službenoj stranici:
https://www.drsamosmanagich.com/scientific-articles
Osmanagić nije među 26 članova IANUBIH navedenih na ovogodišnjoj Stanford–Elsevierovoj listi, ali njegov izbor u redovno članstvo predstavlja važan korak u njegovom dugogodišnjem istraživačkom i akademskom angažmanu.
Vrijeme je za objektivno vrednovanje akademske izvrsnosti
Uspjeh IANUBIH otvara šire pitanje: prema kojim kriterijima treba vrednovati ugled i doprinos akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini?
Historijska tradicija, institucionalni kontinuitet i doprinos kulturnom životu imaju nesumnjivu vrijednost. Međutim, u savremenoj nauci neophodno je uvažavati i međunarodno provjerljive rezultate – kvalitet naučnih publikacija, citiranost, istraživačke projekte, međunarodnu saradnju i doprinos razvoju znanja.
U tom kontekstu, rezultat od 26 članova među 2% najcitiranijih naučnika svijeta predstavlja izuzetno značajno dostignuće IANUBIH.
Naučni ugled ne gradi se samo akademskim titulama i tradicijom institucija, nego prvenstveno istraživačkim rezultatima, međunarodnom prepoznatljivošću i doprinosom čovječanstvu.
Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini ovim rezultatom pokazuje da ima snažan potencijal da bude jedan od važnih mostova između bosanskohercegovačke i svjetske naučne zajednice.






