Razgovarala: Medina Džanbegović Mohamed
Semir Osmanagić, esksluzivno za Balkan Breaking News: Zahvaljujem na interesu i želim uspjeh sa portalom!
Peta međunarodna naučna konferencija o bosanskim piramidama, “Skrivena historija“, koja je početkom septembra održana u Sarajevu, okupila je eminentne predavače, kao i goste iz cijeloga svijeta. O čemu se zapravo radi, šta je to skrivena historija i šta stoji iza naziva konferencije?
– Najviši naučni izraz potvrde jednog projekta je održavanje međunarodnih naučnih konferencija. Mi smo ih održali pet uz učešće 140 stručnjaka iz 25 zemalja, od arheologa i geologa do pedologa, geofizičara, elektroinžinjera, arheoastronoma i fizičara. “Skrivena historija” je naziv koji upućuje na činjenicu da se od većine ljudi prava historija drži skrivenom, već hiljade godina, radi lakše manipulacije masama. Na našim konferencijama upravo govorimo o skrivenim znanjima i drevnim tehnologijama.
Da li je na konferenciji bio prisutan neko od naših stručnjaka, dojučerašnjih protivnika Vaših istraživanja?
– Dobro ste ih nazvali. Oni su „protivnici istraživanja“, jer ne žele nova znanja i progresivne ideje. Još je na prvu konferenciju 2008. godine predsjednik konferencije dr. Nabil Swelim iz Egipta pozvao Blagoja Govedaricu, Envera Imamovića, Zilku Kujundžić, Dubravka Lovrenovića, Sejfudina Vrapca, Anthony Hardinga, Zahi Hawassa i druge. Niko od njih se nije odazvao, mada im je obećano da mogu govoriti koliko hoće. Razlog sto se nisu pojavili je vrlo jednostavan. Oni nisu imali ni tada, a nemaju ni danas naučne argumente, koji bi dokazali njihove tvrdnje da u „Visokom nema ništa“. Nisu uradili nijednu jedinu analizu, testiranje, datiranje. To nije naučni pristup.
Bosanskohercegovačka javnost je bila prilično polarizirana kada je riječ o Vašem istraživanju. Kakva je danas situacija, da li se nešto promijenilo?
– Svi oni koji su bili u posjeti Bosanskoj dolini piramida oduševljeni su otkrićem i impresionirani postignutim. Oni koji nisu bili, nagađaju, imaju različita mišljenja. A „mišljenja“ u nauci nemaju nikakvu težinu. Ono što su nepobitne činjenice je da Bosanska piramida Sunca ima pravilnu geometriju piramide sa četiri trouglaste strane, te se stranice perfektno poklapaju sa stranama svijeta, ispod jednog metra nanosa zemlje je lijevani beton odličnog kvaliteta, unutar piramide su prolazi, a ispod nje najveća mreža prahistorijskih podzemnih tunela sa keramičkim blokovima, koji su znak razvijene tehnologije. I kada svemu tome dodate činjenicu da se na vrhu piramide mjeri elektromagnetna i ultrazvučna zraka vjestačkog porijekla, radijusa 4,5 metra, frekvencije 28 kHz, koja je fokusirana i kontinuirana, i laiku je jasno da je ispred nas najveća misterija iz prošlosti. Oni koji žele da i dalje vjeruju da su piramide građene samo u Egiptu i Meksiku i da su služile kao grobnice faraona, neka nastave živjeti u svom zimskom snu. Njima će se naši potomci grohotom smijati. Istina je drugačija. Piramide su građene širom planete, na svim kontinentima, a najveće piramide su ujedno i najstarije i superiorne su energetskim karakteristikama. Ako nas danas ne razumiju neki arheolozi u Egiptu, Kini, Meksiku, Peruu, Njemačkoj ili SAD, za 20 ili 50 godina svi će oni ići našim stopama.
Možete li napraviti retrospektivu, šta je nekada bilo, šta sada i to sa aspekta samoga istraživanja?
– Činjenično stanje je slijedeće: istraživanje bosanskih piramida je postala najaktivnija arheološka lokacija na svijetu sa stotine volontera i desetine stručnjaka svake sezone. Desetine hiljada turista godišnje dođu u posjetu piramidama, među njima i grupe koje po 7-10 dana ostaju u Visokom. Ovo je projekt koji je najotvoreniji naučni projekt u svijetu, nema mjesta elitama; mi smo prvi u svijetu gdje neprofesionalci pod stručnim nadzorom učestvuju u važnim otkrićima; da bi shvatili pravu svrhu piramida mi ih proučavamo iz četiri aspekta: naučnog, energetskog, spiritualnog i ljekovitog.
Pratite li ekonomske efekte istraživanja ?
– Turistički, a time i ekonomski aspekt je vrlo bitan. Ova zemlja nema političku viziju, niti ekonomskog programa. A da ima, bilo bi im jasno da se mora formirati strategija sa pet elemenata: organska hrana, voda, energija, auto-putevi i turizam. Dva globalno prepoznatljiva turistička brenda iz Bosne i Hercegovine su Međugorje (religijski turizam) i Visoko (arheološki turizam). Na bazi ova dva grada, Bosna i Hercegovina bi mogla godišnje imati ne pola milijarde eura kao sada, već deset puta više. Nažalost, u Visokom čelnici se pitaju kakve koristi oni imaju od turizma. U Dalmaciji se zna odgovor na to pitanje već 50 godina. A znaju ga i visočki taksisti, vlasnici hotela, restorana, prodavnica, pumpi, pansiona, pekara ili buregdžinica. Znaju ga i vlasnici parcela, koji svoju zemlju prodaju višestruko skuplje. Pišu se diplomski i magistarski radovi u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Norveškoj ili Švicarskoj na ovu temu, ali ih, osim nas u Fondaciji, nema ko čitati. Činjenica da vam godišnje dođe u grad desetine hiljada turista iz čitavog svijeta, a do 2005. u njemu nikada nije bilo turista, jeste fenomen kome administracija mora pridati značaj i razviti turističku infrastrukturu. Umjesto toga, naše plaćene birokratije na svim nivoima, uglavnom ignoriraju ovaj proces.
Promocija u medijima?
– Pozitivna promocija projekta nam je uvijek bila bitna. U našim sam medijima povremeno, ali svijet je veliki i stalno sam u medijima drugih zemalja, kao što su Slovenija, Italija, Švedska, SAD, Indonezija, Saudijska Arabija, Kuvajt, Hrvatska, Njemačka, Norveška, Albanija, Rusija i druge. Naravno, vodeći svjetski naučni programi su nam jako bitni: upravo se ovih dana na Discovery Channelu vrti epizoda o bosanskim piramidama, prošle godine smo bili na History Channelu u nekoliko epizoda, dva puta na National Geographicu (jednom pozitivna priča, drugi put negativna). Vrlo smo prisutni u dokumentarcima, koji se vrte po YouTube kanalima i jako su gledani. Naša španska web stranica odavno je premašila milion unikatnih posjeta. Predajem širom svijeta: lani sam održao 62 predavanja u 45 gradova i 17 zemalja. Ove godine nastavljam istim ritmom. Naš Newsletter ide na pola milona e-mail adresa u regionu i dva miliona adresa na engleskom jeziku širom svijeta. Ovakav ritam je nezabilježen u arheologiji, ali i nauci uopšte.
A istraživanja na Balkanu?
– Nasi naučnici generalno imaju kompleks niže vrijednosti, koji su im usadili Britanci, Francuzi, Nijemci. Boje se reći vlastito mišljenje, a imaju toliko razloga da budu ponosni na daleku prošlost, koja je znatno starija od antičke Grčke ili Rima. Čak su i hercegovački Daorson proglasili gradom podignutim pod „helenističkim uticajem“, a on je postojao hiljade godina prije drevne Grčke. Slično je i sa megalitnim gradovima Aserija i Varvarija u Hrvatskoj, čiji megalitni zidovi idu bok uz bok sa peruanskim, meksičkim ili egipatskim. U Albaniji, iz koje se upravo vraćam, slično je. Njihove knjige govore o grčkim bogovima, ali gotovo nikako o megalitnim zidinama prije antičke Grčke. Stećci na Balkanu nisu srednjevjekovni nadgrobni spomenici, već ostaci znatno starije megalitne strukture, ali su u srednjem vijeku jedan manji dio blokova iskoristili za ostavljanje poruka i crteža. Pripremam ronilačku ekspediciju, koja će dokazati postojanje megalitnih građevina u jadranskom akvatoriju, između Hvara, Brača i Splita. U Sloveniji je slična situacija: desetine oštećenih megalitnih krugova, dolmena i menhira leže u zemlji, u Makedoniji stotine netaknutih tumulusa (vještačkih konusnih brda), kamene kugle i tumulusi u Albaniji, megaliti u Bugarskoj. Balkan je, prema antropološkoj genetici, druga najstarija kulturna oaza u Europi, i vrijeme je da njegovi stručnjaci, od Bugarske do Slovenije, aktivnije pristupe izučavanju prošlosti, da bi neka od tih tehnologija i znanja primijenili u sadašnjosti.
Da li je Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ postala finansijski samostalna?
– Već treću godinu Fondacija nema grantova ili prihoda iz Općine Visoko, Zeničko-dobojskog kantona, Federacije ili države. Mi smo kroz posjete naših gostiju iz čitavog svijeta ostvarili, kroz naplatu ulaznica, puno samofinansiranje.
I za kraj razgovara, koliko se dovode u vezu sličnosti pokušaja Salinasa Pricea i njegove teze da je Troja smještena u Gabeli sa Vašim projektom?
– Meksički lingvist je bio u pravu sa tvrdnjom da je Gabela, ali i šire područje Hercegovine, značajna za region. Doduše, Troja nije u Gabeli, ali megalitne zidine Daorsona su dragulj u svjetskoj historiji. Isti oni koji su napadali mene prije devet godina, spriječili su Salinasa da istražuje u Gabeli. Nažalost, ni nasljednici profesora Imamovića nisu nimalo otvoreniji, jer njima rukovodi ego, neznanje i nekultura. Šteta je što ne putuju više po svijetu, kako bi shvatili da je došlo novo vrijeme i da se moraju pozdraviti sa starim svijetom i starim energijama. Bosna i Hercegovina je supersila na svjetskoj arheoloskoj mapi, ali trebamo školovati stručnjake, da to shvate, kako bi to prenosili mlađim generacijama. Zahvaljujem na interesu i želim uspjeh sa portalom Balkan Breaking News!
