Na vrhu najveće piramide na svijetu, Bosanske piramide Sunca, nalazila se manja srednjevjekovna utvrda pod nazivom „Visoki". Ona je bila skromnijih građevinskih dimenzija i znanja, ali od izuzetnog značaja za bosansku državnost, jer su u njoj stolovali srednjevjekovni vladari Bosne.
Na vrhu najveće piramide na svijetu, Bosanske piramide Sunca, nalazila se manja srednjevjekovna utvrda pod nazivom „Visoki". Ona je bila skromnijih građevinskih dimenzija i znanja, ali od izuzetnog značaja za bosansku državnost, jer su u njoj stolovali srednjevjekovni vladari Bosne.
Totalnom nebrigom kulturnih institucija u poslednjih stotinu godina ova utvrda je ubrzano propadala. Zahvaljajući projektu Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" i istraživanju prvih evropskih piramida ovo područje je postalo poznato u svijetu. Cilj Fondacije bila je rekonstrukcija kraljevskog grada na vrhu najveće piramide na svijetu što je svakako prvorazredna svjetska turistička atrakcija.
Do tada skromna zaštićena površina od 20x60m proširena je u 2006. godini za 99 puta. Razlog jednostavan: državno Povjerenstvo za nacionalne spomenike s predsjednikom Dubravkom Lovrenovićem na čelu željelo je onemogućiti otkrivanje zidova u podnožju piramide. Rad je zaustavljen na svih 17 arheoloških sondi koje su se nalazile stotine metara daleko od lokacije nekadašnje srednjevjekovne utvrde. Na taj način Stari grad „Visoki" je postao argument u rukama nekih kulturnih institucija za onemogućavanje projekta istraživanja Bosanske doline piramida.
Fondacija je u proljeće 2007. godine napravila projekt istraživanja zaštićene zone u kome su autori tog projekta pedesetak stručnjaka iz deset zemalja s egipatskim ekspertima na čelu. Projekt je dostavljen nadležnom Federalnom ministarstvu za prostorno uređenje. Tokom procedure za dobijanje saglasnosti ovo Ministarstvo je konsultovalo Ministarstvo za kulturu, ministra Gavrila Grahovca i njegov Zavod za zaštitu spomenika koji je tri puta dao negativno mišljenje na projekt Fondacije neargumentovano ističući da će „Fondacija ugroziti kulturno dobro svojom nestručnošću".
U septembru 2007. godine Ministarstvo kulture Vlade FBiH odobrava 50.000 KM za preliminarna istraživanja i bez ikakvog konkursa, tendera ili prateće dokumentacije ta sredstva daje Zemaljskom muzeju i Zavodu za zaštitu spomenika, a uz kontrolnu funkciju Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prve dvije institucije su se do tada svim silama trudile da se zaustave istraživanja Bosanske doline piramida, a onda su u septembru morale da idu na iskopavanje baš u Visoko.
Njihovi stručnjaci su vršili određene radnje čišćenja i iskopavanja i usput objavljivali u dnevnoj štampi kako su došli do zidova utvrde koji su od „neprocjenjive vrijednosti".
Nakon 15 dana su otišli. Iza sebe su ostavili par srednjevjekovnih otvorenih zidića koje su zaštitili granjem?! Tako je, na primjer, jedan zid samac, bez oslonca, otkopan i ostavljen na nemilost kiši, snijegu, smrzavanju i mogućem pucanju tokom zimskog perioda. Zar su stručnjaci Zemaljskog muzeja zaista mislili da će ga nekoliko grana zaštititi od niskih temeperatura i leda?
Ne vidi se nikakva oznaka raskopa ili arheološko ograđivanje. Neveseli dani za Stari grad Visoki se nastavljaju.
