Bosanska piramida Sunca je građena od betonskih blokova konglomerata izljevanih na licu mjesta. Bosanska piramida Mjeseca je građena, najvecim dijelom, od betonskih blokova pješčara izljevanih na licu mjesta. Keopsova piramida u Egiptu je građena, najvećim dijelom, od betonskih blokova vapnenca izljevanih na licu mjesta. Historija se piše ispočetka…
Bosanska piramida Sunca je građena od betonskih blokova konglomerata izljevanih na licu mjesta. Bosanska piramida Mjeseca je građena, najvecim dijelom, od betonskih blokova pješčara izljevanih na licu mjesta. Keopsova piramida u Egiptu je građena, najvećim dijelom, od betonskih blokova vapnenca izljevanih na licu mjesta. Historija se piše ispočetka…
http://www.sciencedaily.com/releases/2006/12/061209122918.htm
ZAGONETKA VELIKIH PIRAMIDA U GIZI: PROFESOR OTKRIO DA SU NEKI OD KAMENOVA ZA GRADNJU BILI BETONSKI
Science Daily – Polovično rješavajući misteriju koja je vijekovima zbunjivala arheologe, profesor sa univerziteta Drexel utvrdio je da su velike piramide u Gizi konstruirane ne samo kombinacijom rezanog kamena, već i sa prvim blokovima betona baziranim na krečnjaku ikad upotrebljenim.
Michael Barsoum, profesor inžinjeringa za materijale, pokazuje u istraživačkom časopisu objavljenom 1. decembra u žurnalu American Ceramic Society kako su egipatski graditelji piramida bili izuzetne arhitekte i građevinari, kao i odlični hemičari i prirodnjaci. Njegov zaključak bi mogao voditi do brze promjene u vrsti betona korištenog za konstrukciju i omugućavanje zemljama u razvoju put da izgrade strukture iskorištavajući jeftine i lako pristupačne materijale.
Barsoum je predstavio svoja otkrića 30. novembra na press konferencije u Le Palais de la decouverte, avenija Franklin D. Roosevelt u Parizu, u Francuskoj.
Dugo se vjerovalo da su piramide izgrađene od blokova krečnjaka koji su oblikovani u obližnjim kamenolomima korištenjem bakrenog alata, transportovani do mjesta piramide, podignuti i postavljeni na gradilište pomoću klinova i poluga. Borsoum iznosi da iako je većina kamenova rezana i stavljena na mjesto, krucijalni dijelovi nisu. Drevni graditelji izljevali su blokove sa vanjske i unutrašnje strane, i najvjerovatnije, za gornji dio piramide koristili su betonski krečnjak geopolimer.Da bi došao do svog otkrića, Barsoum, rođeni egipćanin, i njegovi suradnici preko tri godine analizirali su više od 1000 mikrografova, hemijskih analiza i drugih materijala.Barsoumovo interesovanje za piramide i geopolimere započelo je prije 5 godina kada je čuo teorije o izgradnji piramida. Izgraditi piramide samo sa izljevanim kamenjem, zahtijevalo bi ogromnu količinu drva i goriva da se krečnjak zagrije na 900 stepeni Celzija.Borsoumovi pronalasci daju dugo pretpostavljene odgovore na pitanja kako su piramide izgrađene sa takvom preciznošću. Ostaje pitanje kako su strme nagibe mogli produžiti do vrha piramida, kako su postavljali kamen na gradilište, bez transporta iz udaljenih dijelova. Koristeći izljevano kamenje graditelji su mogli bazu piramide izravnati do jednog inča. Konačno, graditelji su bili u mogućnosti precizno uskladiti uglove piramida tako da svaki od četiri stigne na vrh.Iako ova otkrića odgovaraju na neka pitanja o piramidama, Barsoum kaže da je misterija gradnje piramida daleko od rješavanja. Na primjer, nije uspio da otkrije kako granitne grede — lučne kraljeve odaje, teške čak do 70 tona — rezane samo sa bakrenim alatom i stavljane na mjesto.
Tip betona korištenog u gradnji mogao bi smanjiti zagađenje i duže trajati od portlandskog cementa, najzastupljenijeg tipa modernog cementa. Portlandski cemet ubrizgava veliku količinu globalnog karbon dioksida (CO2) u atmosferu i ima vijek trajanja od 150 godina. Ako bi se široko koristio geopolimer, kao onaj korišten u gradnji piramida, zagađenje bi se smanjilo za 90 procenata i trajao bi znatno duže. Sirovine korištene za proizvodnju betona upotrebljavanog za gradnju piramida – ljepilo, krečnjak i zemlja koja sadrži fosilne ostatke algi (86 % silikona , 5 % sumpor, 3 % magnezija i 2 % željeza) – mogu se naći širom svijeta i dovoljno su isplativi da posluže kao građevinski materijali za zemlje u razvoju.
Biografija:
Barsoum je diplomirao inžinjering za materijale na American University u Kairu 1977, magistrirao je inžinjerstvo za keramiku na University of Missouri u Roli 1980, a doktorsku disertaciju za keramiku na Massachusetts Institute of Technology 1985. godine. Iste te godine pridružio se Drexelovom odjelu za inžinjering materijala kao asistent profesora i do 1999. godine radio kao istaknuti profesor inžinjeringa za meterijale u Drexelu.
Član American Ceramic Society i akademik World Congress of Ceramics, Barsoum je objavio preko 160 stručnih publikacija, uključujući one o prirodi, prirodnim materijalima, recenzirana pisma za fiziku i nauku. Također je i autor knjige Osnovi keramike, koja se koristi širom svijeta.
Napomena : Priča je preuzeta iz obavještenja izdanog od Drexel univerziteta.
