Lokaliteti Baba i Kuk u Hercegovini, slično kao Babin Kuk na Lapadu (i Lapad je od lat. lapis – kamen!)
„Lokalitet Potkuk registriran je u Arheološkom leksikonu BiH, Tom III, pod brojem20.433, au Gornjoj Bitunji poznata su još tri lokaliteta s bilizima Lokve, Zakuk i Baba. Na manjoj zaravni, južno od velike krečnjačke stijene Kuk…
Na području Gornje Bitunje poznato je srednjovjekovno grobište Baba (25 nadgrobnih spomenika) i Lokve (7 spomenika)…
Područje Bitunje spominje se prvi put 1442. u dokumentima dubrovačkog arhiva u svezi otimačine stoke dvaneastorice ljudi Grgura Šimrakovića. Bitunja je pripadala srednjovjekovnoj župi Dubrave, koja se spominje na brojim mjestima u dokumentima dubrovačkog arhiva…
Do lokaliteta Potkuk stiže se regionalnom cestom Stolac-Ljubinje. Iz smjera Stoca skreće se prije prijevoja Žegulje na vrlo uski i nepregledni put do udoline rijetko naseljenog zaseoka Zabrđe u Gornjoj Bitunji. U samom mjestu nema nikakvih oznaka, niti informativnih tabli koje upućuju na lokalitet Potkuk. U području Lokve skreće se makadamskim putem, gdje se pored malog grobišta Lokve uskim putem (oko 500m) kroz ograde i njive stiže do lokaliteta Potkuk. Unatoč činjenici da se groblje Potkuk nalazi na Popisu svjetske baštine UNSECO-a, cijelo područje zaraslo je u draču, kupinu i divlje raslinje, a istočni dio lokaliteta zarastao je u visoku šumu…“
https://arheohercegovina.com/2016/12/04/potkuk-g-bitunja/
Stećci su znatno stariji megalitski spomenici koji su preklesani i reupotrjebljeni (možda ponešto dislocirani) u datom momentu srednjovjekovlja.
Ma, taman posla za gurati i postavljati ovakva kamenja u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini. Samo su malo dodatno preuredili, možda dijelom i (umanjeno) kopirali ove drevne megalitske (kalendarske) strukture. Netko ih zove stećcima (mislim čak i Srbi – stojećcima), netko mramorima, a dodao bih da bi dobar naziv bio: kamenik.
