Tko je i kada gradio piramide diljem svijeta i dalje ostaje nepoznanica, no čini se da su istraživači koji su radili u bosanskoj Dolini piramida otkrili koja im je bila svrha. Dr. Semir Osmanagić, antropolog koji je 2005. godine otkrio bosanske piramide, kaže da je gotovo sve što nas uče o drevnoj prošlosti pogrešno te da će vrijeme pokazati da je jedna od najvećih povijesnih prijevara ta da su piramide građene kao grobnice faraona.
Nakon što su četiri nezavisna stručnjaka došla do istih rezultata mjerenja da vrhovi bosanskih piramida emitiraju zraku elektromagnetskog zračenja od 28 kHz to je otkriće dobilo međunarodnu verifikaciju, ali je dalo i odgovor na pitanje što su zapravo piramide i zašto su se gradile.
– Piramida je inteligentna energetska mašina koja emitira nehercijanske Tesline valove. Kada je Tesla svoju zraku iz laboratorija poslao u atmosferu ona se vratila i osvijetlila 10 tisuća domaćinstava. Oblik piramide je najmoćniji energetski oblik, a s tunelima unutar piramide koji se spiralno penju prema vrhu dobijemo zapravo pojačivač postojećeg izvora energije. Graditelji piramida znali su da se taj izvor nalazi u zemljinoj jezgri. To dokazuje da je čista energija moguća, količine su neograničene i to nas navodi na zaključak da je besplatna energija moguća. Jednog dana će ta energija postati dostupna svima nama i to će biti prvi stup slobodnog društva – kazao je Semir Osmanagić u ponedjeljak u Domu HV-a u Splitu na predavanju o bosanskoj Dolini piramida.
– Drugi stup slobodnog društva bit će slobodno kolanje informacija i znanja – dodao je Osmanagić.
Bosanske piramide su kao i ostale piramide svijeta povezane mrežom podzemnih tunela koji su najvjerojatnije služili kao lječilišta.
– Dok je na Igmanu, koji se smatra najzdravijim mjestom u BiH, izmjerena količina od 5000 negativnih iona po metru četvornom, u tunelima je čak 18.000 negativnih iona na jednakom prostoru, a snimanja posebnim kamerama koja su provedena prošlo ljeto pokazala su da boravak u tunelima ima blagotvoran utjecaj na ljudsku auru. Snimali smo auru prije ulaza u tunele i na snimci su vidljiva oštećenja, no nakon boravka u tunelima oštećenja na auri su nestala – rekao je Osmanagić.
Splićanima je ispričao kako je otkrio bosanske piramide te s kakvim se sve problemima suočavao kada ih je odlučio ozbiljnije istražiti. Iako je očekivao podršku BiH vlasti, jer bi se projekt itekako dobro mogao turistički iskoristiti i tako unijeti barem tračak svjetla u ratom razrušenu ekonomiju, podrška ne samo da je izostala nego su istraživanja na sve moguće načine pokušali zaustaviti. Tako su cijelu Piramidu Sunca proglasili zaštićenom zonom, a iako se u zaštićenom pojasu mogu vršiti arheološka istraživanja uz uvjet da se izradi poseban projekt, onaj koji je Osmanagić napravio sa stručnjacima s Fakulteta arheologije iz Kaira, odbijali su tri puta bez pismenog obrazloženja. Slučaj je završio na sudu jer je neprofitna Fundacija Bosanska piramida sunca, koju se osnovao Osmanagić, tužila državu. Predmet je četiri godine stajao u ladici Kantonalnog suda u Sarajevu, a nakon promjene vlasti sud je uvažio tužbu i istraživanja na Piramidi Sunca ponovno su nastavljena u ljeto prošle godine. Problema su imali i arheolozi diljem svijeta koji su istraživali bosanske piramide i dolazili do dokaza koji su potvrđivali Osmanagićevu tezu o njihovom postojanju.
– Kada sam otkrio piramide govorili su mi što ih barem nisi otkrio u Americi, oni bi napravili novi Las Vegas, milijuni bi se slijevali. Govorili su mi i što ih barem nisi otkrio u Hercegovini oni bi odmah napravili novu Gospu. Nakon što su egipatski arheolozi potvrdili da su bosanske piramide rađene ljudskom rukom u Kairu je održan sastanak na temu: “Utjecaj otkrića bosanskih piramida na Egipatski turizam”. Pretpostavili su da bi oko 20 posto ljudi umjesto u Egipat odlučilo za Bosnu te da bi to za njih značilo gubitak od tri milijarde dolara. Egipat od piramida zaradi 15,5 milijardi dolara godišnje, Meksiko pet milijardi dolara, a činjenica je da je arheološki turizam postao gospodarski pokretač u tim zemljama – tvrdi Osmanagić.
Nakon sedam godina i 300 tisuća sati istraživanja čini se da bolji dani za BiH arheološki turizam ipak dolaze. Unatoč brojnim postavljenim preprekama, vlasti ipak nisu uspjele ubiti ljudsku znatiželju, pa je tako do nedavno gotovo nepoznati gradić Visoko, smješten tridesetak kilometara od Sarajeva, posjetilo više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta.
