Saradnici Fondacije Goran Majetić (Karlovac) i Višnja Dobrić (Zaqreb) nedavno su posjetili Siničić špilju u Lici odakle prenosimo njihova zapažanja.
Saradnici Fondacije Goran Majetić (Karlovac) i Višnja Dobrić (Zaqreb) nedavno su posjetili Siničić špilju u Lici odakle prenosimo njihova zapažanja.
U srijedu 22.08.2007. smo Višnja i ja bili u Siničić špilji kraj Brinja u Lici, ušli smo oko 230 metara duboko, koliko smo mogli bez opreme.
Do dijela kanala na čijim stijenama su urezani pretpovijesni znakovi se ne može bez speleološke i ronilačke opreme.
U nastavku Vam šaljem saznanja o pronađenom nepoznatom pismu u špilji u Lici, Hrvatska, koje je možda u vezi (isti pisci, vrijeme nastanka – starost procjenjena na oko 11.500 godina?) sa znakovima pronađenim na magalitu u tunelu Ravne u Visokom.
Pronađeno je pri istraživanju špilje negdje krajem 90-ih, no o ovom otkriću se u javnosti (bar u Hrvatskoj) malo čulo, a i danas je čini se zaboravljeno. Tekst prenosim sa web-a Turističke zajednice grada Otočca:
"Sve donedavno je Siničić špilja, koja se nalazi na putu od Brinja prema Letincu, skrivala svoje tajne. U njoj je živio paleolitski lovac prije 9500 godina prije Krista, (razdoblje mlađeg mezolitika) koji je na glatkom stijenju špilje ostavio još neodgonetnute leptolitičke urezane slikovne prikaze. Grupa ureza, sličnih germanskim runama, najvjerojatnije je primitivni mjesečev kalendar. U špilji je pronađeno i ostataka keramike. Čovjek je još uvijek bio lovac koji se privikavao sjedilačkom načinu života."
Što se tiče spoznaja o pismu iz špilje i njegovih fotografija, još sam u potrazi za njima, jer ih navodno posjeduje tek 1-2 speleologa od svega njih nekoliko koji su uopće ušli u taj dio špilje. Riječ je stručnim ljudima, od kojih je jedan doktor znanosti i profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, i koji je 1999. objavio crteže napravljene prema fotografijama na Internetu, ali je ta stranica u međuvremenu ukinuta.
Arheološki muzej u Zagrebu, koji je vršio analizu fotografija – nema nikakvih fotografija, niti zapisa o istraživanju (!?), kao ni Muzej Gacke u Otočcu, a jedini pisani trag našao sam u speleološkom časopisu Speleo’zin, tekstove spomenutog dr. sc. prof. Mladena Garašića.
Znakove, urezane tvrdim predmetom, otkrio je on sa skupinom zagrebačkih i karlovačkih speleologa 1997., a fotografirani su 1998., kada su snimili i kraći video-zapis. Da bi došli do kanala u kojem se nalaze, morali su otkopati glinom i kamenim ulomcima začepljen sifon i preroniti ga (neki od njih). Otkriće znakova (gravura) senzacija je i utoliko što ni nakon više istraživanja nisu uspjeli naći drugi, pristupačniji, ulaz u taj dio špilje i ostaje zagonetka tko je i kako, i naravno kada, urezao to slikovno pismo. Stručne procjene su da su urezi stari najmanje 10 tisuća godina. Prema presnimci crteža, napravljenog na temelju fotografije dijela stijene, objavljenog uz tekst dr. Garašića u Speleo’zinu, čine se da tu ipak možda nije riječ o "nepoznatom runskom pismu", ali svakako o zanimljivom piktografskom pismu nepoznate poruke, do sada jedinstvenom nalazu na području Hrvatske.
