Arheološka istraživanja Bosanske Doline Piramida u Visokom koja traju već četiri arheološke sezone privlače sve veću pažnju javnosti. Ova istraživanja su direktno i pozitivno uticala na skoro sve sfere života u opštini, regionu, državi. Obzirom da je saobraćaj kao djelatnost po svojoj prirodi istovremeno i uzrok i posljedica događanja u prostoru to se i u ovoj oblasti događaju značajne promjene. Ove promjene mogu biti pozitivne i negativne zavisno od toga kada i na kojem nivou će se poduzeti mjere koje će omogućiti da saobraćaj bude podsticajni elemenat razvoja ovog projekta. U ovom radu se kroz procjenu generisanja i distribucije putovanja i procjenu nivoa saobraćajne usluge daje kratka analiza saobraćajnog uticaja Bosanske Doline Piramida sa preporukama za unapređenje.
Dr. Mirsad Kulović, dipl.ing. saobraćaja
Tennessee Department of Transportation
Nashville, TN, USA
1. Uvod
Arheološka istraživanja Bosanske Doline Piramida u Visokom koja traju već četiri arheološke sezone privlače sve veću pažnju javnosti. Ova istraživanja su direktno i pozitivno uticala na skoro sve sfere života u opštini, regionu, državi. Obzirom da je saobraćaj kao djelatnost po svojoj prirodi istovremeno i uzrok i posljedica događanja u prostoru to se i u ovoj oblasti događaju značajne promjene. Ove promjene mogu biti pozitivne i negativne zavisno od toga kada i na kojem nivou će se poduzeti mjere koje će omogućiti da saobraćaj bude podsticajni elemenat razvoja ovog projekta. U ovom radu se kroz procjenu generisanja i distribucije putovanja i procjenu nivoa saobraćajne usluge daje kratka analiza saobraćajnog uticaja Bosanske Doline Piramida sa preporukama za unapređenje.
2. Generisanje putovanja
Tokom četiri arheološke sezone od 2005 do 2008 godine Bosansku Dolinu Piramida posjetilo je oko 500.000 ljudi (S. Osmanagic, Demant Jutarnjem Listu, 2/11/2008). To daje prosječan broj posjetilaca od oko 155.000 po sezoni. Pretpostavljajući generalnu raspodjela putovanja po vrstama prevoza datu u Tabeli 1 i prosječnu popunjenost automobila i autobusa dobija se približan prosječan godišnji dnevni saobraćaj (PGDS).
Tabela 1 Raspodjela putovanja po granama saobraćaja
|
Vrsta prevoza |
Procenat |
Popunjenost |
|
Putnički automobil |
58% |
2.38 |
|
Autobus |
39% |
30 |
|
Voz |
2% |
– |
|
Ostalo |
1% |
– |
Izvor: M.Kulović The road to recovery – Bosnia prepares for the trip, Traffic Technology International, Decembar 2003/Januar 2004
Postojeći prosječan godišnji dnevni saobraćaj (2008):
PGDS = [(155.000 x 0.58) : 2.38] : 180 + 2 x [(155.000 x 0.39) : 30] :180 = 210 + 22 = 232 PA
Primjenjući K-faktor (Faktor odnosa saobraćaja u vršnom satu i prosječnog godišnjeg dnevnog saobraćaja) dobija se saobraćaj u vršnom satu (SVS). Za ovu vrstu atrakcije kakva je Bosanska Dolina Piramida može se primjeniti K-faktor 0,18 te je:
SVS = 232 x 0.18 = 42 PA
Prema tome može se zaključiti da je u postojećem stanju (2008 godina) Bosanska Dolina Piramida generisala novih 42 kretanja putničkih automobila na saobraćajnoj mreži u toku vršnog sata.
Prognozirani prosječan godišnji dnevni saobraćaj (2028):
Primjenjujući istu metodologiju proračuna kao za postojeće stanje i pretpostavljajući prosječnu godišnju stopu rasta broja posjetilaca od 3% (konzervativna varijanta) dobija se budući prosječan godišnji dnevni saobraćaj i budući saobraćaj u vršnom satu:
PGDS = [(279.000 x 0.58) : 2.38] : 180 + 2 x [279.000 x 0.39) : 30] : 180 = 378 + 40 = 418 PA
SVS = 418 x 0.18 = 75 PA
Prema tome može se zaključiti da će u budućem stanju (2028 godina) Bosanska Dolina Piramida generisati novih 75 kretanja putničkih automobila na saobraćajnoj mreži u toku vršnog sata.
3. Distribucija putovanja
Distribucija putovanja zavisi od prostornog odnosa generatora putovanja i saobraćajne mreze, kao i od kvaliteta te mreže. U Tabeli 2 daje se pretpostavljena distribucija navedenih putovanja po putnim pravcima kao i broj novo-generisanih putovanja u postojećem (2008) i budućem stanju (2028).
Tabela 2 Distribucija putovanja
|
Pravac |
Put |
Procenat |
Nova generisana putovanja |
|
|
2008 |
2028 |
|||
|
Jug |
Magistralni |
42% |
18 |
32 |
|
Jug |
Regionalni |
31% |
13 |
23 |
|
Sjever |
Magistralni |
12% |
5 |
9 |
|
Sjever |
Regionalni |
7% |
3 |
5 |
|
Zapad |
Regionalni |
8% |
3 |
6 |
|
Ukupno: |
100% |
42 |
75 |
|
Izvor: M.Kulovic, Procjena
4. Nivo saobraćajne usluge
Nivo saobraćajne usluge je mjera efikasnosti koja određuje kvalitet usluge na saobraćajnoj infrastrukturi. Definisano je šest nivoa saobraćajne usluge na putevima koji se označavaju slovima A do F, gdje nivo usluge A označava najbolji a F najgori nivo usluge. U Tabeli 3 dati su kriteriji za svaki nivo saobraćajne usluge uključujući brzinu slobodnog saobraćajnog toka i odnos intenziteta saobraćaja i kapaciteta puta.
Tabela 3 Kriteriji nivoa saobraćajne usluge na putevima
|
Nivo usluge |
Maksimalna gustina (PA/km/traci) |
Brzina saobraćajnog toka (km/h) |
Odnos intenziteta saobracaja i kapaciteta puta |
|
A |
6 |
50 |
0.24 |
|
B |
10 |
50 |
0.39 |
|
C |
15 |
50 |
0.59 |
|
D |
20 |
49 |
0.78 |
|
E |
28 |
45 |
1.00 |
|
F |
>28 |
Promjenljiva |
Promjenljiv |
Izvor: Highway Capacity Manual 2000, Transportation Research Board, Vrijednosti u tabeli su prilagođene lokalnim uslovima.
Nivoi usluge C ili D se najčešće koriste kao polazni parametri za planiranje i projektovanje jer se navedeni nivoi usluge smatraju prihvatljivim za korisnike puteva. Pod pretpostavkom da je odnos intenziteta saobraćaja i kapaciteta puteva prije pocetka istraživačkih radova u Bosanskoj Dolini Piramida iznosio 0,60 to je opšti nivo usluge na putevima u visočkoj opštini bio C sa maksimalnom gustinom saobraajnog toka od oko 15 putnickih automobila po kilometru i po saobraćajnoj traci. Dodajući nova putovanja koja su generisana istraživačkim aktivnostima u Bosanskoj Dolini Piramida može se zaključiti da je nivo saobraćajne usluge na glavnim putnim pravcima opao. Prognozirana nova putovanja u 2028 godini uzrokovače znatno veći pad nivoa saobraćajne usluge sa tendencijom dostizanja nivoa usluge F. Ovaj nivo saobraćajne usluge nije prihvatljiv jer se radi o nestabilnom saobraćajnom toku sa čestim zastojim i dugim čekanjima. Ukoliko se na vrijeme ne preduzmu adekvatne mjere poboljšanja saobraćajne infrastrukture i organizacije saobraćaja na postojećoj i eventualno novoj saobraćajnoj mreži navedeni problem može bitno usporiti napredovanje arheoloških istraživanja pa čak i ugroziti afirmaciju kompletnog projekta.
5. Zaključak
Arheološka istraživanja u Bosanskoj Dolini Piramida generisala su značajan broj novih putovanja. U postojećem stanju (2008 godina) Bosanska Dolina Piramida je generisala novih 42 kretanja putničkih automobila na saobraćajnoj mreži u toku vršnog sata. Prognozira se da će u 2028 godini Bosanska Dolina Piramida generisati novih 75 kretanja. Novogenerisana putovanja uzrokovaće nezadovoljavajući nivo saobraćajne usluge sa čestim zastojima i dugim čekanjima vozila što će se negativno odraziti na sigurnost saobraćaja i na opšte stanje okoline. U cilju preventivnog djelovanja predlaže se da opština Visoko donese odluku kojom će definisati minimalni nivo saobraćajne usluge (preporučuje se nivo usluge C) ispod kojeg ne bi trebao funkcionisati bilo koji dio saobraćajne infrastrukture. Svi budući razvojni projekti bi morali zadovoljiti prihvaćeni nivo usluge, odnosno planirati investiciona sredstva za održavanje istog. Državno, federalno i kantonalno ministarstvo saobraćaja bi trebali poduzeti iste aktivnosti koje bi se odnosile na magistralnu i regionalnu putnu mrežu. Fondacija Arheološki Park Bosanska Piramida Sunca u saradnji sa opštinom Visoko bi trebala ustanoviti bazu saobraćajnih podataka i definisati sistem prikupljanja istih. Fondacija bi takođe trebala inicirati izradu studije saobraćaja kojom bi se definisali osnovni saobraćajni parametri neophodni za planiranje održivog saobraćajnog sistema koji bi bio u funkciji razvoja „Arheološkog Parka: Bosanska Piramida Sunca".





