Istraživač i biznismen Semir Osmanagić u intervjuu za Metropolu govorio je o dosadašnjim velikim uspjesima projekta “Bosanske piramide kod Visokog”, o podršci najvećih svjetskih medija, brojnih volontera iz svih dijelova svijeta, entuzijazmu koji je i danas prisutan. Ističe da nova svjetska otkrića inače prolaze četiri faze: ismijavanje, agresivne napade, ignoriranje i na kraju prihvatanje.
Prema posljednjim informacijama, ovog ljeta će više od 500 volontera raditi na otkopavanju piramida kod Visokog. Je li i danas jednak entuzijazam u odnosu na 2005. kad je počela ta priča?
Tokom 2010. više od 500 volontera iz 30 zemalja svijeta je došlo raditi u Bosanskoj dolini piramida. Naredne, 2011. imali smo volontere iz 32 zemlje. Ove godine imamo najave dolaska mladih i onih koji se u srcu osjećaju mladi iz 52 zemlje sa šest kontinenata. Koji to projekt u BiH ili na jugu Europe ima takvu privlačnu snagu da ljudi potroše svoje ušteđevine da dođu u zemlju na kraju svijeta poznatu samo po ratu i nasilju i pri tome da volontiraju? Prema tome, nevjerovatan entuzijazam je i danas prisutan.
Od te 2005. godine naovamo doveli ste najjače svjetske medije u BiH. Svi oni su objavili ili vijesti ili emisije o piramidama, kakva je danas zainteresovanost medija za vaš projekt?
Tačno je da je otkriće bosanskih piramida bila udarna vijest (“Breaking News”) dva dana na CNN-u aprilu 2006. Slijedila je polusatna emisija “30-minute Special” na najvećoj američkoj TV stanici ABC. Nakon toga su nam došli bukvalno svi vodeći mediji iz Europe, SAD i sa drugih strana. Ali, ta medijska zainteresiranost se nastavlja. Samo tokom ovog ljeta četiri ekipe snimaju dokumentarce o bosanskim piramidama: iz Austrije, Njemačke, Velike Britanije i SAD. Ove godine su svoje dokumentarce napravile ekipe vodećih českih, hrvatskih i američkih televizija. U oktobru ćemo imati epizode na History Channelu, već smo prisutni sa dvije različite emisije na National Geographicu, a još jedna ekipa iz Dallasa dolazi da snima dvosatni serijal za History Channel.
Uprkos tome što ste u BiH doveli najjače medije, čini se da je izostala podrška domaćih institucija, kako gledate na to?
Pojedine razine vlasti daju organizacijsku i manju finansijsku pomoć kao što su Općina Visoko, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, Turistička zajednica ZDK ili, u posljednje vrijeme, Ministarstvo za turizam Vlade Federacije i rektorat Univerziteta u Sarajevu. Druge institucije koje su bile protiv u početku (državna Komisija za nacionalne spomenike, federalni Zavod za zaštitu spomenika, pojedini geolozi, arheolozi, historičari) su nakon početnih agresivnih napada javno ušutali pred lavinom naših naučnih dokaza. Nakon što su dvije međunarodne naučne konferencije potvrdile postojanje piramida te nakon izričitih potvrda egipatskih, ruskih i drugih naučnika, domaći “stručnjaci” nas više ne napadaju u medijima, ali i dalje, iza scene, rade protiv projekta. Protive se finansijskoj pomoći, izdavanju dozvola, organizuju bojkot u medijima, ne dozvoljavaju put prema UNESCO-u, itd. Ali mi smo svoje mjesto osigurali i pitanje je samo vremena kada će kompletna javnost projekt u potpunosti prihvatiti. Nova svjetska otkrića prolaze četiri faze: ismijavanje, agresivne napade, ignoriranje i na kraju prihvatanje. Dio kulturnog establišmenta je u trećoj fazi.
Snalažljivim Visočacima vaš je projekt došao kao poručen, posebno ugostiteljima. Jesu li vam barem Visočaci zahvalni na tome i kako se osjećate u Visokom?
Posjeta piramidama Egiptu donosi 15,5 milijardi dolara godišnje. Milijarde zaradi i Meksiko od piramida Maja. Arheološki turizam je pokretačka snaga ekonomija u Peruu, Gvatemali, Hondurasu, Kambođi i durugim zemljama s piramidama. Više od trideset pojedinačnih industrijskih grana se razvija s turizmom (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, transport, proizvodnja hrane i pića, industrija namještaja, građevinarstvo, itd.). Otkriće bosanskih piramida nije samo globalno naučno pitanje, već i potencijalno najznačajniji razvojni projekt ove zemlje. Idemo ka tome plemenitom cilju i stoga se osjećam zadovoljno u Visokom.
Wikipedija kaže da vodeći strani i domaći stručnjaci vaše hipoteze o postojanju piramida u Visokom smatraju ništavnim. Nasuprot tome, jedan broj naučnika je podržao vaš projekt. Kako to komentarišete?
Wikipediju pišu anonimni pojedinci. Jedan broj napisa je kontroliran i u službi elita. Predvodnici promjena na svjetskom planu su na udaru i čini se sve da ih se diskreditira, pa i putem Wikipedije. Ako želite da u Wikipediju unesete objektivne podatke, ne dozvoljavaju vam. Treba znati da u svemu ima politikanstva. Veliki broj ljudi iznosi svoja mišljenja o postojanju ili nepostojanju bosanskih piramida iz svojih kabineta ili kafića. Međutim, to je za naš projekt irelevantno. Težinu nosi jedino snaga naučnih argumenata, a oni su na našoj strani.
Slična je situacija i u bh. javnosti kad je riječ o piramidama. Dobar dio javnosti smatra kako se radi o lakrdiji, dok je isto tako veliki broj ljudi koji su posjetili ove lokacije mišljenja kako “tamo nešto sigurno ima”, odnosno da piramide zaista postoje?
Istraživanje Bosanske doline piramida je multidisciplinarno naučno istrazivanje. Nikada u svijetu ovakva koncentracija klasicnih naučnih disciplina (arheologa, geologa, građevinskih inžinjera, paleontologa, pedologa), novih naučnih metoda (georadarska, satelitska, termalna, radiokarbonska ispitivanja) i stručnjaka za energetske fenomene (fizičari, elektroinžinjeri) nisu bili angažovani na jednom arheološkom projektu. Za šest godina smo održali dvije međunarodne naučne konferencije s 82 naučnika iz 19 zemalja koji su nedvojbeno potvrdili da ovdje imamo arheološke fenomene, a ne prirodne, te da otkriće bosanskih piramida traži da se mijenjaju knjige historije. Bosanske piramide ispunjavaju kriterije da ih zovemo piramidama (geometrija, orijentacija prema sjeveru, postojanje građevinskog materijala – betona, unutrašnji prolazi, podzemni tuneli ispod piramida, voda ispod piramida, sakralna geometrija). Stoga su konstatacije iz vašeg pitanja nebitne.
Jeste li zadovoljni onim što ste uradili kod Visokog u proteklih šest-sedam godina, te koliko će još godina trebati da se i definitivno otkopaju piramide?
U periodu 2005-2012 uradili smo nevjerovatno mnogo. Arheološka iskopavanja na Bosanskoj piramidi Sunca (dvadeset arheoloških sondi do veličine 5×50 metara), 46 sondi na Bosanskoj piramidi Mjeseca, sonde na Piramidi bosanskog Zmaja, otkriće dvije tunelske mreze (“Ravne” s dosada očišćenih 750 metara prahistorijskih podzemnih tunela i KTK sa 150 metara tunela), plus stotine volontera i istraživača svake godine u Visokom, učinile su ovaj projekt najaktivnijom arheološkom lokacijom na Planeti. Međutim, da bi se potpuno očistile najveće piramide na svijetu potrebno je angažovati barem 2.000 ljudi, donijeti zakon o otkupu zemljišta i osigurati 250 miliona eura. Naša neprofitna Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” ima godišnji budžet od manje od 200.000 KM. Izračunajte sami koliko treba da se “definitivno otkopaju piramide” ovim tempom. Ipak, mnogo značajnije od samog otkopavanja piramida je da smo učinili ključni korak ka otkrivanju svrhe piramida. Egiptolozi su uludo potrošili 200 godina dokazujući nedokazivo: da su egipatske piramide gradili robovi primitivnim alatima i da su one služile kao grobnice. Mi smo za kratak period naučno dokazali da bosanske piramide emitiraju elektromagnetne zrake i ultrazvuk na vrhu piramida i to frekvencija koje mogu proizvoditi samo mašine. Drugim riječima, te ogromne građevine su neka vrsta mašina koje pojačavaju nekoliko vrsta prirodnih energija. Možda nas danas klasična nauka ne razumije, ali će za 20 ili 50 godina, istraživači iz Egipta, Perua, Kine, Meksika i SAD ići za našim stopama. Mi činimo pionirske korake u Nauci o piramidama, koja još nije osnovana.
Koliko ste lično nakon šest godina uključeni u ovaj projekt, jeste li mu dovoljno posvećeni ili imate i drugih obaveza i poslova?
Svu svoju energiju, vrijeme i znanje posvećujem promociji i istraživanju bosanskih piramida. To uključuje i prihode koje ostvarujem u svojoj američkoj firmi što me još uvijek čini najvećim donatorom ovog projekta.
Poznato je da ste veliki optimista, planirate li u narednom periodu pokrenuti neku jaču kampanju kako bi možda vaš projekt dobio snažniju podršku?
Pokrivaju nas najveći svjetski mediji; imamo volontere sa šest kontinenata; turisti nam dolaze od Japana do Brazila, Kanade do Novog Zelanda; rukovodimo najuzbudljivijim projektom u svijetu. Desetine hiljada posjetilaca odlaze impresionirani iz Visokog. Lječilišni aspekt boravka u Podzemnom labirintu ili na Bosanskoj piramidi Sunca donosi beneficije onima koji tu borave. Mnogi su sretni što je došlo do ovog otkrića. Pema tome, sve ide svojim tokom. A tačno je i to da će jednog dana biti redovi na ulazu u podzemne tunele i da će se čekati satima da se tamo uđe i bit će spremni da plate puno više nego jednu simboličnu ulaznicu. Do tada ćemo imati izgrađen supermoderni hotelsko/obrazovni/arheološki/lječilišni centar u Visokom za prijem gostiju.
Razgovarala: Belma Škorić
