Zahvaljujući priči o visočkim piramidama, tokom 2006. godine Bosna i Hercegovina postaje sve zanimljivija turistička destinacija. Šala u kojoj se zbog otkrivenih piramida tražilo Sarajevo kod Visokog postala je aktuelna i u jednom trenutku pomalo sličila istini.
U prva tri mjeseca istraživanja preko piramide Sunca je prodefiliralo oko 200.000 ljudi koji su se vraćali kući sa suvenirima uz neizbježno hladovanje u nekom od kafića ili restorana u čaršiji odakle su golim okom bila primjetna iskopavanja na sjeveroistočnoj strani zagonetnog uzvišenja. Bila je to finansijska injekcija za Visočane koji su u svrhu što bolje posjete postali i privatni vodiči stranih turista. Neke su čak ugostili i u svojim domovima ostvarivši prijateljstva koja traju do dan danas.
To je značilo da se nakon početnog drijemanja, čaršija razbudila od sanjanja trgovačkog sna i u kratkom roku umila lice novim sadržajima. Moteli, hoteli i restorani dobili su ime po piramidama Sunca i Mjeseca. U pizzerijama se mogla pronaći pizza oblikom jako slična piramidi koju su posluživali konobari obučeni poput faraona. Visočki grnčari i čibučari asortiman su prilagodili piramidalnom obliku pa su se mogle kupiti glinene kasice u obliku piramide, privjesci, satovi izrezbareni u drvetu i niz drugih drangulija u obliku piramide. Po visočkim kafićima odjekivala je pjesma Divljih Jagoda «Piramida», a visočke sevdalije Omer Pobrić i Muste Dedić su u sevdah pjesmama opjevali bosanske piramide.
Lijepo je bilo gledati i kočijaše sa koji su poput onih sa Ilidže prevozili turiste od piramide Sunca do piramide Mjeseca i onda natrag u čaršiju. Ljudi su svoje avlije pretvarali u parking prostore. Jedan od mještana je čak iskrčio njivu sa posijanim krompirom, nasipajući je sitnim kamenom. Objašnjavao je to boljom zaradom i ljubaznom uslugom koja je morala odgovoriti potrebama obilaska piramida. Dobra visočka duša činila je sve za svoje goste. Uz plaćanje jedne konvertibilne marke po satu za parking, nerijetko se dešavalo da gosti po povratku sa napornog penjanja kafenišu u avlijskom hladu uz neizbježni rahat lokum. Znalo se desiti da mještani pričuvaju bebe u kolicima dok roditelji obiđu arheološke sonde.
Gostima koji su dolazili sa raznih strana Visočani su govorili da u ovim krajevima više neće padati snijeg jer «đe si vidio snježne pahuljice i piramide». Tako je i bilo, jer zima sa 2006. na 2007. bješe stvarno bez snijega.
Veliki broj avanturista koji su o bosanskim piramida saznali u prilozim svojih medijskih kuća ili putem Interneta, dolazili su u visočku čaršiju željni volontiranja. Lijepo ih je bilo vidjeti sa špartlama i četkicama kako čiste kamene blokove i uz kolege iz Visokog uče domaći jezik.
Teško se sjetiti svih posjeta punih pozitivne energije i riječi podrške.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc Šiling (Christian Shwarz Schilling) nakon obilaska arheoloških sondi, skeptički nastrojenim naučnicima je poručio da dođu u Visoko, naprave eksperiment i dokažu da zidovi koje je vidio mogu nastati prirodnim putem, jer je i laiku bilo vidljivo da su pronađeni dijelovi građevine vješto obrađivani ljudskom rukom.
Tada aktuelni premijer Vlade federacije BiH, Ahmet Hadžipašić vijesti koje su stizale iz Bosnaske doline piramida je nazvao najpozitivnijim od Dejtonskog sporazuma do danas, a zaradu od turizma koji bi se mogao razviti u Visokom i okolini uporedio sa zaradom na morskoj obali tokom ljetne sezone. Riječi ohrabrenja nagrađene su roštiljem ručne izrade koji mu je poklonio jedan od mještana naselja Grad nedaleko od piramide Sunca.
Haris Silajdžić tada samo osnivač Stranke za BiH nije ni slutio koliko će ga pozitivna priča o piramidama podići na izborima za Predsjedništvo BiH koji će uslijediti nešto kasnije. Nazvavši mjesta iskopavanja vrijednim nalazištem uz rečenicu da ima instinkt da piramide postoje, Visočane je osvojio na duže vrijeme i nešto kasnije kada su visočki glasovi bili u pitanju, ubjedljivo porazio svoje protivkandidate za bošnjačkog člana Predsjedništva.
Kod ministara Zeničko- dobojskog kantona bilo je malo straha od promjene historije koja bi uslijedila potvrdom hipoteze o postojanju evropskih piramida i puno radosti jer bi ZDK i BiH postali centar svijeta i najveća svjetska turistička atrakcija. Nesebičnu podršku davala je i bh. estrada. Tako je Elvis J. Kurtović u svom stilu izjavio da je papak koji u malo šta može povjerovati, ali da u visočke piramide vjeruje.
Strani ambasadori iz preko dvadeset zemalja, te skoro svi načelnici u bh. općinama posjetili su arheološke sonde ne krijući zadovoljstvo viđenim.
Početkom avgusta 2006. godine iako se prvi stepenik piramide Sunca već nazirao iz čaršije, zbog sve češćih pritiska da se zadire u zonu zaštićenog kraljevskog grada Visoki, Semir Osmanagić i članovi Fondacije prebacuju intezivne radove na piramidu Mjeseca. Dežurni «krivci» za iznenadni obrt bili su i mještani tih krajeva koji su na livadama nedaleko od svojih kuća otkopali mozaične kamene pločice te vertikalni zid za koji se sumnjalo da skriva ulaz u piramidu Mjeseca. Sličnu stvar napravio je i vlasnik parcele na zaravnjenom vrhu piramide Mjeseca koji je kopajući bunar pronašao iste ili slične pločice za koje je potvrđeno da su rad ljudskih ruku. Tako je Fondacija nastavila radove na eskavaciji, restauraciji i trajnoj zaštiti dijelova prvih evropskih piramida. Istraživačka želja Semira Osmanagića da prepozna piramide i udari solidne temelje za njihovo istraživanje, polako se počela ostvarivati. Na arheološke sonde počeli su stizati i studenti arheologije iz čitavog svijeta kako bi stečena znanja upotpunili u praksi.
Najznačajniji arheološki monument Evrope čekao je nove dokaze i profesionalce koji bi ih u narednim godinama otkrili mnogo više otklanjajući svaku pomisao da nije riječ o prvim evropskim piramidama.
Oslobođenje, 2007. godina- VISOČKA UZVIŠENJA TAJNI 4
