BOSANSKE PIRAMIDE – NEOVISNO MIŠLJENJE

Upravo sam proveo jednu sedmicu
u Visokom (od 15. do 22. maja), a svrha moje posjete je bila saznati više o
kolosalnim piramidama koje su nedavno otkrivene u Bosni. Uklanjanje tla koje
prekriva piramide je još uvijek u ranoj fazi, i dok lokalno stanovništvo radi
na otkrivanju piramida, postoje beskonačne rasprave i sumnje među akademicima
da piramide nisu piramide.

Očigledno, mnogi akademici
podržani od određenih vlasti imaju poteškoća prepoznati piramide kao stvarne.
Međutim, neću komentirati te rasprave jer sam po zanimanju građevinski inženjer
i ono što sam vidio na piramidama Mjeseca i Sunca je zapravo rad ljudskih ruku,
davno napravljen od ovakvih poput mene.

Ono što se zapravo nalazi na
bosanskim piramidama je sljedeće:

Na osnovu toga mogu reći da su
stare bosanske kulture imale njihov jedinstven stil gradnje, kao što su
Egipćani, Meksikanci i drugi imali svoj.

Zahvaljujući gospodinu
Osmanagiću koji je pokrenuo iskopavanja, danas bosanske piramide svjedoče o
postojanju drevne bosanske kulture piramida. Moj osobni razlog/interes za
dolazak u Visoko je ovaj:

Koju su glavnu jedinicu ili
stopu mjerenja koristile ove kulture za izgradnju piramida?

Moramo uzeti u obzir da je
glavna jedinica/stopa u Egiptu bila tzv. Kraljevski lakat koja je bila dugačka 0,5235 m i pomoću koje su
građene egipatske piramide.

Kraljevski lakat u starom
Egiptu odgovarao je otprilike dužini od lakta do vrha prsta, te bi te dimenzije
trebale biti uzete u obzir kao zlatno pravilo piramida ukoliko se u prethodnoj
kulturi piramida u Bosni pronađe Kraljevska stopa.

S tim u vezi, predstavit ću
vlastita objašnjenja o mjerama/jedinicama korištenima na bosanskim piramidama
kada se prevedu u centimetre, a pokazat ću i kako sam zasnovao svoje zaključke
na predloženoj jedinici.

Najprije postoje dva faktora:

Mjerio sam unutarnje dimenzije
ove strukture i otkrio da je čitava dužina (1,37+1,37+2,52+1,38+2,39 ) =  7,66 metara.

Ovi rezultati upućuju na to da
je bosanska Kraljevska stopa iznosila 0,5432 metra, što znači
da je piramida Sunca visoka 405 takvih stopa koje odgovaraju 219,996 m.

Unutarnje dužine te odaje su 7,66 m, a prevedeno na ovu
jedinicu znači da je ta prostorija duga 14,1 stopu što precizno
u centimetrima iznosi 7,65912
m, a što je za manje od 1 mm kraće od 7,66 m.

Ova jedinica očito odgovara
proporcijama ove prostorije i pokazuje da jeste korištena jedinica od 0,5432 m (kada je
podijeljena u desetine i kao 14.1
stopa).

Daljnje usporedbe su pokazale
nešto vrlo interesantno; egipatski Kraljevski lakat bio je dugačak 0,5235 m, a bosanski 0,5432 m razlikujući se u
dužini za 0,0197 m.

Ova jedinica od  0,0197 m pomnožena s 15 bi sačinila drugu
jedinicu od 0,2955 m,
što je dužina rimske stope koja se može pronaći u odaji u Cestiusovoj piramidi
u Rimu.

Cestiusova piramida je
sagrađena oko 12.g. p.n.e.kao komemoracija smrti Augusta Cezara 14.g. p.n.e. i
njegovom pohodu na Egipat 30.g. p.n.e.

Prema različitim izvorima o
Cestiusovoj piramidi, njena unutrašnja prostorija je (5,95 + 5,95 + 4,1 + 4,1 )
= 20,1 m ukupne dužine, a kada se prevede u stopu od 0,2955 m, prostorija je
duga 68,2 rimske stope (u ovom slučaju vjerovatno 68 stopa tačno!)

Stoga, ukoliko su Rimljani
izumili njihovu stopu na osnovu razlike između dvije kulture piramida – onda bi
izgledalo da su Rimljani pokorili više od Egipta – ili da je stopa koja je
mjerila 0,2955 m
već postojala prije 12.g. p.n.e.

Dok sam bio u Visokom,
razgovarao sam s gospodinom Semirom Osmanagićem o mogućoj bosanskoj stopi od 0,5432 m, i kada je vidio
strukturu u obliku odaje koja je locirana na Piramidi Mjeseca, gospodin
Osmanagić mi je istakao da je kamenje koje sačinjava zidove ove strukture mnogo
manje u usporedbi s većim kamenjem koje sačinjava dijelove zidova na piramidi
te da bi to moglo značiti da je ova odaja napravljena hiljadama godina nakon
piramide.

Međutim, ovo je način na koji
sam donio zaključke i izračunao predloženu jedinicu mjere.

I da, moguće je da je ova odaja
dodana hiljadama godina kasnije nakon izgradnje piramide. Ipak, nije slučajnost
da jedinica odgovara proporcijama odaje! To je tako jednostavno zbog mogućnosti
da je uspostavljena stopa korištena mnogo prije nego što su piramide izgrađene;
u usporedbi s egipatskim jedinicama gdje je Kraljevski lakat ostao
"kraljevski" sve dok je postojalo faraonovo kraljevstvo.

Daljnja istraživanja na
bosanskim piramidama će naravno donijeti više jasnih odgovora na ovo pitanje
šta je mjerila bosanska stopa.

Isto tako želio bih sugerirati
svim ozbiljnim znanstvenicima da uzmu mjere brojnim kamenim kuglama koje su
pronađene u Bosni, a za koje vjerujem da 
su povezane s ovom jedinicom. Te kamene kugle koje imaju različite
dimenzije nisu slučajne, već njihova veličina predstavlja jedinice mjerenja
koje su nekada korištene.

Pitanje je da li prečnici i
obimi kamenih kugli u cijelim brojevima (ili desetinama i petinama) mogu biti
povezani s jedinicom od 0,5432
m ili možda postoje druge zanimljive jedinice mjerenja?

Da bi se došlo do odgovora na
ovo pitanje potrebna su daljnja istraživanja.

Robert Madsen, Danska