Autor: Mate Puljak
“Kažu da je mrtva, a ona živi u mom srcu.”
UVOD
Inspiracija je krenula s njom. Mislim, ova moja istraživačko-spisateljska. Kao mala imala je noćne more o čovjeku s pišoljem. Ja o čovjeku s nožem. Bila je sanjar i živjela u svom svijetu. Baš kao i ja. Kraljica izmišljanja, zbrinuta ali osamljena. Naučila je čitati sama unatoč majčinoj zabrani. S 11 g., kada joj otac umire, smatra da je njezino djetinjstvo završeno. Moje je završilo početkom bratove bolesti godinu-dvije pred Domovinski rat. Dolaze financijski problemi, studij, Archie Christie i rat. Potajno se udaje s 24.g. On ratuje, a ona radi kao medicinska sestra. S belgijskim izbjeglicama dolazi na ideju Poirota kojega je na malom ekranu utjelovio David Sauchet. S Agathom je počelo moje zanimanje za prenošenje misli na papir. Ne postoji njen rad, a da ga nisam pročitao, niti serija da ju nisam snimio. S tom sam građom vježbao “male sive stanice”. Tako sam pronašao i predajni “Cigankin grob”. Vrag je u detaljima. Kada se čini da je nešto komplicirano, rješenje je jednostavno, tj. ono što se čini najvjerojatnije. Uz predaje o ciganki donosim i zaboravljene stare molitve.
