U prelijepom jesenjem ambijentu istočne Hercegovine, predstavnici Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, udruženja i ljubitelja kulturne baštine okupili su se u srijedu, 28. oktobra 2026. godine, kako bi zajednički obišli dvije izuzetno značajne arheološke lokacije na području Nevesinja: Kalufe kod Krekova i prahistorijski grad na brdu Svinjac, poznat pod geodetskim toponimom Gornja gradina.
Ovaj obilazak nije bio samo prilika za druženje, planinarenje i upoznavanje prirodnih ljepota Hercegovine. Bio je to i poziv javnosti i nadležnim institucijama da se ozbiljnije posvete istraživanju, zaštiti i promociji naše zapostavljene kulturne baštine.
KALUFI: UNESCO ZAŠTITA NA PAPIRU, ZABRINJAVAJUĆE STANJE NA TERENU
Prva lokacija obilaska bili su Kalufi kod Krekova, najveće poznate grupacije stećaka u Bosni i Hercegovini, s evidentirana 462 kamena bloka.
Kalufi su dio UNESCO-ove svjetske baštine, a njihovo stanje se u dokumentaciji opisuje kao dobro.
Međutim, ono što smo zatekli na terenu ostavlja sasvim drugačiji utisak.
Veliki broj stećaka danas je djelimično ili gotovo potpuno prekriven zemljom. Pojedini kameni blokovi su prevrnuti, pomjereni iz prvobitnog položaja ili oštećeni. Vegetacija i dugogodišnje odsustvo sistematskog održavanja dodatno otežavaju sagledavanje njihovog stvarnog broja, rasporeda i značaja.
Posebno zabrinjava historija izgradnje puta koji je prije približno 120 godina, u vrijeme austrougarske uprave, presjekao samu grupaciju stećaka.
Prema lokalnim saznanjima i tragovima na terenu, tokom tih radova oštećen je ili uništen značajan broj kamenih blokova, dok je dio navodno iskorišten kao građevinski materijal i tampon za cestu.
Ova činjenica da put prolazi kroz ovu izuzetnu lokaciju otvara ozbiljna pitanja o odnosu nekadašnjih vlasti prema zatečenom kulturnom naslijeđu.
Kako je moguće da se lokacija međunarodnog značaja formalno vodi kao dobro očuvana, dok su na terenu brojni stećci prevrnuti, zatrpani i oštećeni?
Kalufi zaslužuju mnogo više od formalnog statusa zaštite. Potrebni su detaljno geodetsko i arheološko dokumentiranje, analiza historijskih intervencija, konzervatorski plan i kontinuirano održavanje.
SVINJAC: OSTACI DREVNOG GRADA KOJI ČEKA SVOJE ISTRAŽIVAČE
Drugi dio programa bio je fizički zahtjevniji, ali posebno uzbudljiv.
Učesnici su se uputili na približno tri kilometra dug uspon prema brdu Svinjac, gdje se nalazi impresivna prahistorijska gradina, na kartama označena kao Gornja gradina.
Na vrhu i padinama brda vidljivi su brojni kameni blokovi, ostaci masivnih suhozidnih konstrukcija i velike količine urušenog kamenog materijala.
Ova lokacija otvara niz važnih pitanja.
Ko je izgradio prvobitne zidove? Koliko je naselje bilo veliko obzirom da je treći, vanjski koncentrični krug, obima 600 metara? Kakva je bila njegova odbrambena, energetska, duhovna, astronomska, društvena i privredna funkcija? Kada je nastalo i zbog čega je razoreno?
Gradine poput ove predstavljaju važan dio prahistorijskog naslijeđa domaćih zajednica, uključujući ilirsku civilizaciju koja je naseljavala širi prostor današnje Bosne i Hercegovine prije rimske dominacije.
Rimsko osvajanje ovih prostora bilo je praćeno ratovima, otporom domaćeg stanovništva i dubokim promjenama u naseljavanju, političkoj organizaciji i kulturi.
Uništavanje gradova i naselja — urbicid — važna je tema koju treba istraživati i u kontekstu rimskih osvajanja.
Upravo zato je izuzetno važno da ova gradina, koja prema dostupnim informacijama nije bila predmet sistematskih arheoloških iskopavanja, dobije odgovarajuću naučnu pažnju.
Ne možemo rekonstruisati vlastitu prošlost ako ne istražujemo ostatke gradova i naselja naših davnih predaka.
ČIJA SE HISTORIJA UČI, A ČIJA ZABORAVLJA?
Obilazak Kalufa i Svinjca otvorio je i šire pitanje našeg odnosa prema historiji.
U obrazovnom sistemu značajna pažnja posvećuje se velikim državama i imperijama koje su tokom stoljeća vladale ovim prostorima, uključujući Rim i Austro-Ugarsku.
Međutim, koliko znamo o životu domaćih zajednica prije njihovog dolaska?
Koliko učenici uče o prahistorijskim gradinama, lokalnim graditeljskim tradicijama, autohtonim zajednicama i njihovoj materijalnoj kulturi?
Historija Bosne i Hercegovine nije počela dolaskom osvajača.
Ona je mnogo starija, složenija i bogatija.
Naš cilj nije negiranje bilo kojeg historijskog perioda, već vraćanje zaslužene pažnje onim periodima naše prošlosti koji su nedovoljno istraženi, predstavljeni i zastupljeni u javnosti.
ZAJEDNIČKA INICIJATIVA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
Posebna vrijednost ovog obilaska bila je saradnja ljudi i organizacija iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.
Inicijativa povezuje Fondaciju „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, udruženja SARA iz Mostara, Fondaciju ‘Čuvari baštine – Bassania’, planinarsko-istraživačku družinu GangROhodci iz Ljubuškog i planinarsko društvo ‘Zelena brda’ iz Trebinja, uz saradnju s Turističkom organizacijom Nevesinje i Civilnom zaštitom Nevesinje.
Zajednički cilj je jasan: istraživanje, očuvanje i promocija kulturne baštine Bosne i Hercegovine, uz aktivno uključivanje lokalnih zajednica, istraživača, planinara, volontera i zainteresirane javnosti.
Učesnici su tokom obilaska razmijenili iskustva, razgovarali o budućim aktivnostima i izrazili veliko zadovoljstvo ovakvim oblikom saradnje.
Sjajna atmosfera, prijateljsko druženje, sunčano jesenje vrijeme i zajednički interes za našu prošlost učinili su ovaj dan posebno uspješnim.
INICIJATIVA SE NASTAVLJA I ŠIRI NA HRVATSKU
Obilazak Nevesinja nije završetak, već nastavak zajedničke inicijative.
U narednom periodu planirani su novi terenski obilasci, povezivanje s drugim organizacijama i proširenje saradnje na susjednu Hrvatsku.
Očekujemo da će se krug zainteresiranih udruženja, fondacija, istraživača i pojedinaca kontinuirano širiti.
Naša kulturna baština ne poznaje današnje administrativne granice. Prahistorijske zajednice, gradine, megalitne konstrukcije i drevni putevi povezuju prostore koji su danas podijeljeni državnim granicama.
Zato je važno da i naša saradnja bude regionalna.
Poruka s Kalufa i Svinjca je jednostavna:
Naša prošlost zaslužuje istraživanje. Naši arheološki lokaliteti zaslužuju zaštitu. A buduće generacije zaslužuju da upoznaju historiju prostora na kojem žive.
Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ nastavit će podržavati ovakve inicijative i povezivati organizacije koje svojim entuzijazmom, znanjem i volonterskim radom doprinose očuvanju našeg zajedničkog naslijeđa.
Galerija
