GAMLA, UPPSALA: KRALJEVSKI TUMULUSI

GAMLA, UPPSALA: KRALJEVSKI TUMULUSI

Piše: Dr Semir Osmanagić

Središte švedskog kraljevstva, a još prije toga najznačajnija lokacija u Švedskoj je svakako Gamla Uppsala (‘Stara Uppsala’). Uppsala je danas četvrti najveći grad u Švredskoj. U Srednjem Vijeku tlo je bilo niže, rijekama se moglo ploviti kroz ovaj kraj čime je i značaj bio veći. Podizanje tla i nemogućnost plovidbe učinile su da je Štokholm preuzeo primat u švedskom druđtvu.

Na arheološko-muzejsko-crkvenoj lokaciji Gamla Uppsale, dominira kamena crkva. U njenim zidovima su (nekada) bili ugrađeni blokovi s runskim pismom, te blokovi koji su pripadali nepoznatoj utvrdi. To je bilo uobičajeno za srednjevjekovnu crkvenu rutinu. Pronašli bi lokaciju značajnu za lokalnu tradiciju, uništili njihove spomenike (hramove, megalitne strutkure) i tim materijalom sagradili crkvu i prateće objekte. U zidu oko crkve upotrijebljeno je hiljade tona kamena, različitih dimenzija i razliite vrste. Uočljiv je granit.

U legendama je prisutno sjećanje na nekadašnji raskošni hram. Po nekima riječ je o drvenoj konsturkciji, drugi pominju da je hram bio prekriven zlatom. U tom drugom slučaju, nelogično je da se zlato stavlja preko drvene graševine. Logičnije bi bilo da je preko monumentalne kamene građevine.

Nedaleko od crkve su tri distinktivna konusna uzvišenja. Do 1820. većina tadašnjih ‘stručnjaka’ tvrdila je da je riječ o prirodnm brdu. Tadašnji švedski kralj naložio je istraživanje i iskopavanje i dokazano je da se unutar kriju osstaci sahranjenog velikodostojanstvenika s plaštom, oružjem i svakodnevnim predmetima.

Naravno, za mene je pitanje da li su ovi ostaci otprije 1.500 godina unutar tumulusa dokaz graditelja i svrhe.

Tri tumulusa zovu ‘Kraljevskim grobnicama’. Međutim, s obje strane, su polurazrušeni tumulusi različitih dimenzija. Pretpostavlja se da ih je u Švedskoj nekada bilo između 2.000.3,000 tumulusa. Većina ih je uništeno, preorano, kamenje razbacano, samljeveno, sadržina pokradena.

Danas je nemoguće reči šta je dovelo da takve ekspanzije u gradnji konusnih zemljanih uzvišenja, koji su značili manipulaciju sa stotinama hiljada tona materijala.

Galerija

Iz mog ugla

Prev Next

RAZOTKRIVANJE TAJNE RIMSKIH SPOLIJA IZ STUDENACA

RAZOTKRIVANJE TAJNE RIMSKIH SPOLIJA IZ STUDENACA

Oskudni “ostaci ostataka” kasnoantičke arhitekture dokazuju da je na Studencima bilo nekakvo manje rimsko naselje. Prema pričama, legendama i sl.... Detaljnije

TRAJANOV SLAVOLUK IZ DICMA ILI NEŠTO DRUGO?

TRAJANOV SLAVOLUK IZ DICMA ILI NEŠTO DRUGO?

Autor:Mate PuljakListopad 2025. Pregledom objavljenih fotografija ulomaka „slavoluka“ iz Dicma zaključio sam da se ne radi o nikakvom slavoluku. Prvo... Detaljnije

ILIRSKA STELA IZ RUDUŠE KOD SINJA

ILIRSKA STELA IZ RUDUŠE KOD SINJA

Autor: Mate PuljakStudeni 2025. Radi se o nadgrobnoj steli djevojčice koja je umrla sa samo četiri godine. Čuva se u... Detaljnije

FRIGIJSKA KAPA NA STELAMA IZ SINJA

FRIGIJSKA KAPA NA STELAMA IZ SINJA

Autor: Mate PuljakKolovoz 2025. Postoji ozbiljna mogućnost da kapa koju vidite na ovim reljefima iz Sinja, i koja se često... Detaljnije

LAPIDES IMPERFECTI IZ MUZEJA U ŠKRIPU

LAPIDES IMPERFECTI IZ MUZEJA U ŠKRIPU

Autor:Mate PuljakProsinac 2025. Koliko površan zna biti rad struke govori nadgrobna stela iz Škripa koja godinama stoji u muzeju. Ona... Detaljnije

“Tesla i eter: Most između nauke i duhovnosti “

“Tesla i eter: Most između nauke i duhovnosti “

U tekstu “Akaša – izvor vremena, prostora i materije”[1], izložili smo elementarnu matricu kreacije koja bi uobličena u “Najkraću formulu... Detaljnije

DIGITALNI HEROIN – RODITELJI, PROBUDITE SE:

DIGITALNI HEROIN – RODITELJI, PROBUDITE SE:

„Jeste li ikada vidjeli taj pogled – taj stakleni, prazan, zombi-pogled vašeg djeteta nakon samo sat vremena pred ekranom? Zovete... Detaljnije

AKAŠA – IZVOR VREMENA, PROSTORA I MATERIJE

AKAŠA – IZVOR VREMENA, PROSTORA I MATERIJE

Uvod             Osnovu ovog rada čine drevna vedska znanja, koja su na UNESCO listi svetske kulturne baštine kao kulturno dobro... Detaljnije

Copyright 2025- © Fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Sva prava zadržana.