U međunarodnom recenziranom naučnom časopisu History Research (Volume 8, Number 5, maj 2026) objavljen je novi naučni rad autora dr. Semira Osmanagića pod naslovom:
“Reconstructing History Through Geometry: The Bosnian Pyramid of Love as a Spatial and Cultural Node in the Bosnian Valley of the Pyramids”
(„Rekonstrukcija historije kroz geometriju: Bosanska piramida Ljubavi kao prostorni i kulturni čvor u Bosanskoj dolini piramida“)
Rad donosi nove rezultate višegodišnjih istraživanja geometrijskih odnosa između glavnih objekata u Bosanskoj dolini piramida. Koristeći LiDAR snimke visoke rezolucije, satelitske podatke, geodetske koordinate, prostorne analize i astronomska posmatranja, autor je identifikovao dva različita geometrijska sistema koja povezuju najznačajnije lokalitete u Visočkoj dolini.
Prvi sistem predstavlja linearna geometrija.
Analiza pokazuje postojanje jedinstvene pravolinijske osi koja povezuje četiri ključne tačke Bosanske doline piramida: vrh Hrama Majke Zemlje, vrh Bosanske piramide Ljubavi, vrh Bosanske piramide Sunca i ulaz u kompleks prahistorijskih tunela Ravne. Ove četiri lokacije nalaze se na istoj geometrijskoj liniji, formirajući prostornu osovinu koja povezuje najvažnije energetske, kulturne i arheološke tačke doline.
Bosanska piramida Ljubavi (269 metara visine, koordinate : 43°58’21” N, 18°10’51” E) nalazi se upravo na toj osi, između Hrama Majke Zemlje i Bosanske piramide Sunca, potvrđujući njenu centralnu poziciju u ukupnoj organizaciji prostora.
Drugi sistem predstavlja spiralna geometrija zasnovana na Fibonačijevoj spirali.
Istraživanje pokazuje da vrh Bosanske piramide Ljubavi predstavlja početnu tačku spiralnog obrasca koji se dalje razvija kroz vrh Bosanske piramide Sunca, Hram Majke Zemlje, Bosansku piramidu Zmaja i vrh tumulusa u Vratnici. Riječ je o logaritamskoj spirali poznatoj kao Fibonačijeva spirala, jednom od najpoznatijih geometrijskih obrazaca u prirodi. Takvi obrasci mogu se pronaći u rasporedu galaksija, školjki, biljaka i drugih prirodnih sistema, dok su u arheološkim krajolicima veoma rijetko dokumentovani.
Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na fenomen sjenki tokom proljetne i jesenje ravnodnevnice.
Posmatranja provedena tokom više godina pokazala su da 21. marta i 23. septembra sjenka Bosanske piramide Ljubavi potpuno prekriva zapadnu stranu Bosanske piramide Mjeseca. Istovremeno, sjenka Bosanske piramide Sunca prati isti geometrijski pravac u prostoru. Ovaj fenomen se ponavlja dva puta godišnje i predstavlja mjerljiv odnos između kretanja Sunca i rasporeda piramidalnih objekata.
Rezultati istraživanja ukazuju da Bosanska dolina piramida nije skup nepovezanih uzvišenja i arheoloških lokaliteta, već prostorno organizovan sistem u kojem se istovremeno mogu prepoznati linearni pravci, spiralni obrasci i astronomske veze.
Objavljivanje ovog rada predstavlja još jednu međunarodnu naučnu potvrdu da Bosanska dolina piramida nastavlja privlačiti pažnju istraživača iz različitih naučnih disciplina te da njena geometrijska organizacija zaslužuje daljnja multidisciplinarna istraživanja iz oblasti arheologije, geodezije, geometrije, astronomije i proučavanja drevnih krajolika.
Rad se može pročitati na ovom linku: https://www.davidpublisher.org/index.php/Home/Article/index?id=53487.html
Također, pedeset objavljenih recenziranih naučnih članaka Dr. Semira Osmanagića su dostupni na njegovoj službenoj naučnoj stranici : https://www.drsamosmanagich.com/scientific-articles






