POGLED S PIRAMIDE

Pretpostavka je da Mediteranskog mora još nije bilo, nego da je Gibraltarska prevlaka dijelila plodne mediteranske ravnice od hladnog Atlantskog oceana. Rijeke iz prostora sjeverne Afrike i današnje Europe, nosile su plodne nanose i ulijevale se u mala, plitka mora na području današnjeg Mediterana. Preko tih riječnih dolina današnjeg dna Mediteranskog mora, odvijala se živa komunikacija između stanovnika današnje sjeverne Afrike i Europe, što potvrđuju nedavno pronađeni oslikani zidovi u spiljama sjeverne Afrike, koji su gotovo isti, kao oni u Francuskoj i Španjolskoj, o kojima se govori u svim svjetskim udžbenicima povijesti umjetnosti! Na satelitskim snimkama tog područja, danas se mogu vidjeti tragovi isušenih korita rijeka koje su tekle današnjom Saharom, a na uzvisinama iznad tih riječnih korita, na stijenama su nedavno otkriveni, brojni crteži vodenih životinja, koje su živjele na tom danas potpuno suhom prostoru. Od 9000. do 6000. g. pr. Kr. Postoji 'mračno doba' u povijesti sjeverne Afrike, Europe i Mediterana, o kojoj ima vrlo malo podataka. Ako se u taj geografski okvir umetnu velike civilizacije Nubije ( Nabta Playa ), ranog Egipta,  ( 'Bu Wizzer') prostora današnje Malte ( Hypogeion ), itd. nije čudno, ako se gledajući na karti, nastavljaju jedna za drugom, nadopunjujući se, iako je između njih danas pustinja, more ili kanal, kao što je primjer kamenih megalitskih struktura koji se iz jugozapadne Engleske nastavljaju pravocrtno u Bretagnu u Francuskoj, pa i dalje na istok. Promatrajući na taj način, ovaj jedinstveni prostor, onda uopće nije čudno naići na slične nalaze na području današnjeg Jadrana i njemu pripadajućeg geografskog pojasa, kao što su ostaci megalitskih zidina ispod rimskih i ilirskih na području Albanije, Crne gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 

…»Tijekom ledenog doba razine mora bile su gotovo 120m niže nego danas…  … Kad je završilo ledeno doba, golemi su se glečeri počeli topiti, a razine mora su počele rasti. U jednom je trenutku tog razdoblja prirodna brana koja je odvajala Atlantski ocean od Mediterana kod Gibraltara popustila, i ocean se prelio u dolinu. Golemi zid se vode obrušio prema istoku, … razine mora su nastavile rasti, te je oko 566.god pr. Kr. Sredozemno more stiglo do zavale Crnog mora. Civilizacija koja je nekoć postojala nestala je pod silovitim naletom vode, ali, bilo je onih koji su preživjeli. …» str.294…

…» Istraživači su zaključili da se Sredozemno more isušivalo i ponovno punilo 12 puta u razdoblju od 1 000 000 godina. …» str 302…

…» Chumakov je zaključio da se površina Mediterana spustila više od 1500m ispod današnje razine-dokaz da je snažan potres nekoć davno spustio regiju  do današnjeg položaja….» str 303…[1]

Čim se danas spomenu piramide u Bosni, odmah se uzburkaju 'duhovi'. Svi  odmah zamisle one tri čuvene piramide iz Gize. Kada se spomene piramida, mnogi odmah imaju asocijaciju na bogatstva grobnih nalaza egipatskih faraona, ali manje je poznato da piramide nigdje u svijetu nisu bile grobnice. Općenito govoreći, u svim pravim egipatskim piramidama, onima koje su napravljene kao masivne građevine,  nedostaje prostor za više ljudi, koji bi izvodili pogrebne ceremonije, što je bilo izrazito važno za putovanje pokojnika u zagrobni život. I što je najvažnije, ljudski ostaci niti bilokakvi grobni prilozi nisu nikada  pronađeni unutar prave piramide.

Niti u piramidama južne Amerike nisu pronađeni grobovi, nego prazne komore, čija se namjena još istražuje. Neke su piramide potpuno kompaktne, bez ikakvih šupljina u sebi, a negdje su komore ispunjene šljunkom. Ako je u nekoj od piramida u svijetu, i pronađeno tijelo vladara sa grobnim prilozima, već je dokazano, da je tijelo puno mlađe od same građevine, što ukazuje da je već prije poznata grandiozna građevina sekundarno iskorištena kao grobnica vrijedna veličine određenog vladara. I danas se članovi kraljevskih obitelji sahranjuju u veličanstvenim srednjovjekovnim katedralama ali to ne znači da su te katedrale sagrađene kao njihove grobnice.

Na svijetu postoji samo deset 'pravih' piramida. One su građene tijekom 3. i 4. dinastije i to u Egiptu, a sve su sagrađene unutar kruga polumjera 80km, i skoro sve u samoj u delti Nila. Kada se ukloni kamena oplata s takvih građevina one brzo propadaju. Zanimljivo je da faraon Snofru, prvi kralj 4. dinastije, dao izgraditi tri piramide: dvije u Dahshuru i jednu u Meidemu iz samo njemu poznatih razloga! Zašto bi si netko gradio tri grobnice, bez obzira kako paranoičan bio?

Namjena piramida širom svijeta je i danas nepoznata: jedni tvrde da su bile svojevrsni generatori nama još nepoznate energije, drugi tvrde, da su bile opservatoriji iz kojih su se pratile konstelacije zvijezda na nebu, no njihova stvarna namjena je nepoznanica. Sve u vezi piramida je nagađanje i do danas se svaki zaključak u vezi njih zasniva na spekulacijama onih koji se bave, ili su se bavili njihovim proučavanjem. Poznati svjetski stručnjaci, od SAD-a, Engleske, Egipta, pa sve do Rusije i Kine, imaju svoje teorije ali niti jedna nije u potpunosti dokazana. Svo se današnje znanje temelji jedino i isključivo na pretpostavkama. Čak se i hijeroglifi danas prevode na drugačiji način nego što je to učinio Champollion! Danas je još uvijek nepoznat način na koji su piramide građene: i tu postoji sukob mišljenja. Dakle, ako se svjetski stručnjaci ne mogu usuglasiti oko namjene ili načina gradnje već poznatih i priznatih piramidalnih građevina širom svijeta, kako onda uopće uzeti u obzir, tamo neke 'piramide u današnjoj Bosni'?

Nitko ne tvrdi da su piramide u Bosni savršene. Ne zna se da li su to naknadno 'obrađena' brda, ili su to drevne građevine? To tek treba reći vrijeme a potvrditi stručnjaci različitih struka!

No, u svijetu ima na tisuće piramidalnih građevina, koje se ne spominju, više ili manje savršenih. Na njima su neki gradili crkve, kao španjolski konkvistadori širom južne Amerike, jer ispod već onda drevnih naslaga zemlje, nisu zamjećivali umjetne objekte. Mislili su da su te uzvisine prirodne. Tek su u prošlom stoljeću otkrivene piramide, na kojima su građeni kasniji sakralni, ali i svjetovni objekti. Ali, zašto su građeni baš na tim mjestima?

Zašto se sakralni objekti, a kasnije i utvrde ( grad Visoki, npr. ) grade baš na uzvišenjima, odnosno, na određenim točkama u prostoru? Pretpostavlja se da na određenim točkama na Zemlji, na neki način, djeluje nama još i danas nepoznata energija, koja ima različita imena: Magnetska mreža Zemlje sastoji se od energetskih linija poznatih kao 'lay lines', ili magnetni meridijani, u Kini su poznate kao 'Zmajeve linije'. Na mjestima gdje se te linije sijeku, stvara se vrtlog, a tamo gdje se siječe veći broj linija, nalazi se jaki energetski vrtlog. To su moćna, sveta, mjesta, drevnih naroda koji su poznavali taj sustav. Točke na kojima se te linije sijeku su mjesta na kojima su ljudi kroz tisućljeća gradili objekte različitih namjena, koji su im bili od velike važnosti u trenutku gradnje. Na tim su se mjestima gradili u drevno vrijeme kameni spomenici megaliti ( kao Stonehenge, npr. ), tumulusi ili moundsi ( u nekima su grobovi, a u nekima su 'astronomski opservatoriji' ) pa se na njihovim ruševinama gradila crkva ili zamak, u kasnijim vremenima. Dobar primjer za to je Glastonberry Tour koji i danas postoji u jugozapadnoj Engleskoj. Matematičkim, odnosno geometrijskim proračunima i uz pomoć astronomije su sagrađeni svi nama i danas poznati drevni objekti koji postoje na Zemlji i o kojima želimo saznati što više, ne bismo li otkrili više, o našoj prošlosti!

I u Visokom, u Bosni i Hercegovini nailazimo na brojne okrugle humke, a jedan od njih je i Vratnica. Brežuljak koji je još poznat i po nazivu Toprakalija, jer je na njegovom vrhu grob istoimenog srednjevjekovnog junaka. Priča kaže, da je taj brežuljak oduvijek bio izvor neke 'čudne snage', pa je Toprakalija zato i pokopan baš na tom mjestu. Danas su na tom uzvišenju, neposredno ispod vrha, pronađeni veliki kameni blokovi, nepoznate nam namjene. Vrijeme će i budući istraživači će reći svoje, baš kao i o svim novim nalazima i nalazištima.

Ispod svakog većeg piramidalnog kompleksa na Zemlji postoji mreža podzemnih tunela, koji su djelo ljudskih ruku. To nisu rudnici, nisu ni prirodne spilje, nego su tuneli. Mreže tunela, nepoznate nam namjene.

U Visokom postoji i mreža podzemnih tunela. Ako za piramide i postoji sumnja dok se ne dokaže jedna ili druga varijanta kao istinita, za tunele ne postoji! Oni svakako ne mogu biti prirodni, jer se pojedini ogranci i krakovi sijeku pod kutovima od 90 i 45 stupnjeva, što kada bi i bilo prirodno, bilo bi prirodni fenomen. Ogranci koji se račvaju od glavnog tunela su naknadno, zazidani suhozidom i zatrpani šljunkom. Na nekom od kamenja kojim su zidani suhozidi  vidljivi su tragovi upotrebe: jedan od kamenja je kalup za lijevanje strelica i sjekire, što može značiti da je onaj tko je pregrađivao tunele, iz nama nepoznatih razloga, donosio kamenje sa nama nepoznatog drugog nalazišta, i koristio se tim kamenom jer mu ti 'kalupi' nisu ništa predstavljali. Dakle, tu nalazimo čak tri stvari:

1. tunele, koji su izgrađeni u dubokoj prošlosti.

2. nalazište kamenih artefakata, za koje se ne zna gdje se nalazi, niti tko je prvobitno koristio kalupe za lijevanje oružja, i

3. tko je to kamenje koristio za izgradnju suhozida, i zašto.                                                                    

Možda je u nekom vremenu otkrivena mreža tunela, ali je bila prevelika, pa su se ljudi gubili u kilometrima podzemnih labirinata? Ali zazidavanje tolikog broja tunela bi i danas bio prevelik zalogaj samo zato da se netko ne bi izgubio služeći se tunelima! Pretpostavke su brojne, sredstava za istraživanje malo, a materijalnih dokaza da Visokom 'nešto ima' sve više.

Do sada sam imala sreće posjetiti brojna 'moćna' megalitska mjesta u Europi, kao što su Stonehenge, Glastonberry, Provansa u Francuskoj, i sl., ali sam isto tako posjetila i Visoko. Dva puta, i moram priznati da ono što sam tamo vidjela, ni u kom slučaju ne može posjetitelja ostaviti ravnodušnim! I na kraju, kako god gledali, iz bilo kojeg aspekta, kako kažu, 'tamo nečeg ima'!

Ugledni američki filozof i povjesničar znanosti, Thomas Samuel Kuhn ( 1922-1996), zapazio je da su do velikih znanstvenih otkrića često došli outsideri, upravo zato jer ti pojedinci nisu bili ograničeni predrasudama koje su veteranima onemogućavale da vide ono što je očito. ….» str. 329[2] 

…» RACIONALNI PRISTUP IMA TENDENCIJU ČIM VIŠE UMANJITI ZNAČAJ ONOGA ŠTO NE RAZUMIJE»……» MI VIDIMO ONO ŠTO VJERUJEMO, A NE ONO SUPROTNO TOME; A DA BISMO PROMIJENILI TO ŠTO VIDIMO PONEKAD JE POTREBNO DA PROMIJENIMO SVOJE UVJERENJE…» str. 113[3]   

Vesna Krnić Nikolić, prof. arheologije i etnologije, Zagreb