NIMROD UTVRDA

NIMROD UTVRDA

Piše: dr. Semir Osmanagić

Planina Hermon, okupirana sirijska Golanska visoravan, sjeverni Izrael, april 2016.

Moćni lovac Nimrod, Noin praunuk, imao je svoje kraljevstvo prije nego što će “Bog ponovo početi da vlada na Zemlji”. Nimroda vežu za Babilonsku kulu, za kraljevstva Shinar, Akad i Uruk, simbol je snage i nadljudske moći. Ne čudi što mu se pripisuju mnogi neobjašnjivi megalitni gradovi Bliskog i Srednjeg Istoka

Uzvišenja i doline poznate kao Golanska visoravan, uzduž svoje sjeverne granice za Sirijom, Izrael je okupirao 1967. godine. S jednog od brda pogled se pruža prema napuštenom sirijskom gradu gdje dnevno traju borbe između sirijskih opozicionih snaga, ISIL-a i Vladinih snaga. Crni dim se diže iz polurazrušenih zgrada na samo dva kilometra od mene. Ovo je fizički najbliže što sam ratu u Sirji. Na osmatračnici vojnici Ujedinjenih nacija. Bilježe koliko se granata dnevno ispali i kakvo je stanje ne terenu. Slikam se s njima, jedan je iz Holandije drugi iz Kanade, preostalo im je još devet mjeseci mandata.

Vozimo se do krajnjeg sjevera kojeg danas kontrolira Izrael: iza brda je Liban, desno Sirija. Moje odredište je utvrda Nimrod.

Taj dan sam imao veličanstveno iskustvo na sjeveru Izraela. Daleko od očiju i interesa vanjskog svijeta, sjajna utvrda bila je samo za mene.

Kao da je sami Nimrod klesao, prenosio i montirao megalitne blokove. Uklapao ih je pefektno, kako dolikuje superiornom građevinskom stilu i znanju. Pojedini blokovi. sa osam uglova, savršeno se uklapaju u susjedne. Računam masu dva veća bloka: 12 i 16 tona. Svi su različiti u dimenzijama. Izdržali su mnoge zemljotrese, osim onih barbarskih.

Lijepo obrađeni blokovi sa svih šest strana, s konkavnim stranicama, višetonski ugaoni blokovi s nekoliko nagiba, vrhunac inžinjerskog umijeća, svuda oko mene.

Prolijeću mi kroz um identični primjeri gradnje u Peruu, Uskršnjem Otoku, Meksiku, Hrvatskoj, Egiptu, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori.

Dužina NImrodske utvrde dostiže 420 metara uz 120 metara širine. Prvobitna gradnja je superiorna, od temelja pa naviše.

Nijedne riječi o originalnim graditeljima nije moguće pronaći na internetu.

Pretpostavljam da je, prije nekoliko hiljada godina, utvrda kontrolirala puteve od mediteranskog Tira i Galieleje do sirijskog Damaska.

Reference na internetu i znakovi na lokaciji su vrlo površni i pokušavaju opisati samo srednjevjekovni period. Rijetka i netemeljita arheološka iskopavanja vode nas samo do XIII stoljeća

Službeni izvori za datum gradnje utvrde uzimaju period 1227.-1230. kada je Saladinov nećak Al-aziz Uthman izgradio utvrdu (najvjerovatnije samo ojačao postojeće zidine), u namjeri da spriječi prodor Križara na čelu sa njemačkim kajzerom Frederikom Drugim prema Damasku. Kajzer je osvojio Jerusalem, ali ga je ova utvrda zaustavila u daljnjem osvajanju Bliskog Istoka.

Nakon toga se podižu i zaštitni tornjevi i Nimronova utvrda definitivno dobija izgled tvrđave.

Zbilja, visinom koja dostiže 800 metara iznad razine mora, strmim liticama, megalitnim zidovima i vlastitim izvorima pitke vode, nije čudo da je bila gotovo neosvojiva.

Ipak, nekoliko decenija kasnije, utvrda mijenja vlasnike: prvo Mongoli, zatim Mameluci. U XVI stoljeću postaje luksuzni otomanski zatvor za istanbulske pobunjenike izgnane u Palestinu.

Utvrda je gotovo uništena u zemljotresu u XVIII stoljeću. Samo su na svom mjestu ostali prahistorijski megalitni blokovi.

Nakon toga je zauvijek napuštena i prepuštena čobanima i njihovim stadima.

Galerija

Aktuelnosti

Prev Next

Akademici oduševljeni projektom bosanskih piramida

Akademici oduševljeni projektom bosanskih piramida

U nedjelju 24.05.2026. godine članovi Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine proveli su čitav dan u Distriktu bosanskih... Detaljnije

Održana manifestacija “Bosanske piramide za djecu”

Održana manifestacija “Bosanske piramide za djecu”

U nedjelju je u parku “Ravne 2” održana tradicionalna manifestacija “Bosanske piramide za djecu”, koja je ovoga puta okupila stotine... Detaljnije

Dr. Semir Osmanagić izabran za redovnog člana IANUBIH. Tekst: U Sarajevu je 23.05.2026. održana redovna godišnja skupština Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Dr. Semir Osmanagić izabran za redovnog člana IANUBIH. Tekst: U Sarajevu je 23.05.2026. održana redovna godišnja skupština Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Akademije akademik prof.dr. Asim Kurjak uručio je povelju Dr. Semiru Osmanagiću o izboru iz suradnog u redovnog člana Akademije.... Detaljnije

Podkast (NE)VERJETNO z Jorgom, gost dr Semir Osmanagić, novosti v Parku Ravne, Visoko

Podkast (NE)VERJETNO z Jorgom, gost dr Semir Osmanagić, novosti v Parku Ravne, Visoko

Detaljnije

DR. SEMIR OSMANAGIĆ U CIOFAME MAGAZINU PROGLAŠEN „NAJUTICAJNIJIM NAUČNIKOM I ISTRAŽIVAČEM KOJI MIJENJA RAZUMIJEVANJE DREVNIH CIVILIZACIJA ZA 2026.“

DR. SEMIR OSMANAGIĆ U CIOFAME MAGAZINU PROGLAŠEN „NAJUTICAJNIJIM NAUČNIKOM I ISTRAŽIVAČEM KOJI MIJENJA RAZUMIJEVANJE DREVNIH CIVILIZACIJA ZA 2026.“

Međunarodni poslovni i liderski magazin CIOFAME predstavio je dr. Semira Osmanagića u svom najnovijem globalnom izdanju pod nazivom: „The Most... Detaljnije

Dr. Vesna De Vinča (Srbija): Moda i lepota

Dr. Vesna De Vinča (Srbija): Moda i lepota

Doktor komunikologije, TV novinar, pisac, donator… o svojoj životnoj storiji.Treći Regionalni susret ‘Lidera svjesnosti’ u Distriktu bosanskih piramida u avgustu... Detaljnije

Projekat Bosanskih piramida dio 23. sajma turizma i kulture u Alanyi

Projekat Bosanskih piramida dio 23. sajma turizma i kulture u Alanyi

Od 22. do 25. maja 2026. godine u turskom gradu Alanya  bit će održan 23. međunarodni sajam turizma i kulture, jedna... Detaljnije

Tajlanđani prvi put u BiH: Oduševljeni piramidama, tunelima i gostoprimstvom

Tajlanđani prvi put u BiH: Oduševljeni piramidama, tunelima i gostoprimstvom

Među brojnim međunarodnim posjetiocima koji posljednjih godina dolaze u Visoko našla se i grupa od 42 gostiju iz Bangkoka, glavnog... Detaljnije

Copyright 2025- © Fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Sva prava zadržana.