Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

Autor: Mate Puljak

Terenska istraživanja provođena od sredine rujna 2023.do kraja siječnja 2024.

26.prosinca 2023.- 26.siječnja 2024.

Nakon nekoliko mjeseci iscrpnih istraživanja po Veliću kod Trilja, verificirao sam veliko utvrđeno prapovijesno naselje koje se prostire na površini od oko 2.5 km², a na čiji se zapadni dio naslonila nekakva kasnoantička infrastruktura. Prema ostacima keramike riječ je o nekoliko priča od kojih je najočuvanija željeznodobna, tj. delmatska. Osim bedema koji su kolosalni, kroz naselje idu kamentrazi širine 120 cm, što je uže od rimskih kolotraga. Naselju prijeti uništenje probijanjem trase brze ceste Kamensko- Bisko. Evo, promišljajući o našim precima Ilirima, posebice o Delmatima, o njihovoj žrtvi i njihovom primjeru, dopustite da vas ohrabrim i nadahnem kako bi sav naš trud bio iskorak prema jednoj, usuditi ću se reći, svjedočanskoj politici gdje ćemo svojim vlastitim primjerom i životom svjedočiti za Istinu o narodu koji je zanijekan, o narodu kojega, ispod glasa, zovu Ilirima.

nedjelja, 04 februar 2024 14:12

Autor: Mate Puljak

15.siječnja 2024.

Za neke stvari postoji trenutak, i onda prođe. Radeći istraživanje za članak o turnju u Veliću, spomenuo sam arheološki lokalitet u Krcinoj ogradi (Jabuka- Velić). Tada sam ga obišao sa svojim domaćinom. Nešto me natjeralo da se vratim ponovo, jer detalji u toj slici jednostavno nisu bili u skladu s onim što sam pročitao iz stručnih radova. Za neke stvari postoji trenutak…I onda prođe.

nedjelja, 04 februar 2024 14:07

Autor: Mate Puljak

29.siječnja 2024.

Pregledom kasnoantičkog naselja na širem području arheološkog nalazišta Krcina ograda, Jabuka-Velić, pronašao sam megalitski bedem dužine oko 40 metara, možda i više. Visina mu se ne može procijeniti jer je zatrpan, ali pretpostavljam da je bio viši od tri metra. Za formiranje bedema korištene su prirodne stijene, neugledni masivni blokovi i klesani blokovi. Neki od njih prelaze tonu. Bedem je vjerojatno bio u funkciji nekakvog potpornog zida koji je omogućavao pristup naselju, tako da se nameće opravdana dvojba radi li se o prapovijesnom ili kasnoantičkom zahvatu. S obzirom na pronađene uklesane „kultne“ rupe, smatram da je domorodački.

nedjelja, 04 februar 2024 13:58

Autor: Mate Puljak

Zelena glavica je naziv ilirske kultne gradine iz bronce koja je, silom prilika, u kasnom željeznom dobu postala utvrda. Nalazi se na rubu Crvenog jezera zapadno od grada Imotskog. Istu su, nakon pada Delmiona (Imotskog) zauzeli Rimljani. Riječ je o izuzeto važnom arheološkom nalazištu koje nije istraženo. Dovoljno se prošetati desetak minuta da sakupite par kilograma keramike i lijepa. Unatoč tome što se kulturni sloj nazire na svakom koraku, nije bilo interesa, barem ne od strane tzv. struke, da se najvažnija gradina Imotske krajine istraži. Za vrijeme mandata pročelnika Konzervatorskog odjela Imotski, Ivana Alduka, površno su se istraživali srednjovjekovni lokaliteti koji su isključivo njemu bili od osobne koristi za izradu doktorata „Srednjovjekovne fortifikacije u Dalmatinskoj Zagori“-2022. Nadamo se njegovom skorom i trajnom odlasku, te dolasku nekoga tko će početi raditi prave priče. Legende spominju velebne Gavanove dvore koji su nestali u jezeru, te žene koje su se, s djecom u naručju, bacale u jezero da ne dopadnu u ruke „nepoznatom“ osvajaču. Pogledajte komad delmatske željeznodobne keramike kojega sam pronašao prije par dana. Tragajući za motivom s iste zaključio sam kako je prisutan u svim starim civilizacijama svijeta.

utorak, 12 decembar 2023 10:09

Autor: Mate Puljak Studeni 2023.

Do sada nepoznati arheološki nalazi s jedne lokacije u okolici grada Cazina, Unsko- sanski kanton, Bosna i Hercegovina, zaslužuju svoje mjesto u literaturi i muzeju. Radi se o dva bodeža, dijelovima ratničkog oklopa i napose zvonima koja su nekada stajala na konju, dakle, pričamo o ostacima vojnih rekvizita jednog imućnijeg ratnika. Posebnost ovoga nalaza je u znakovima urezanim na oštricama noževa. Iako na prvu sliče na nekakve runske simbole, radi se o ukrasima svojstvenim određenoj plemenskoj zajednici. Arheološki nalazisu od bronce, te imaju analogije u sličnim artefaktima koje se povezuje s Kulturom polja sa žarama. Iste bi se, prema struci, moglo datirati u kasno brončano doba 12./ 11. stoljeće prije Krista. S obzirom na mjesto pronalaska, mogu se pripisati ilirskom plemenu Japoda, odnosno trgovinskoj robi koja je mogla doći od Liburna. Nije na meni da tvrdim kako je datacija, koju za slične noževe zastupa struka, točna. Bilo kako bilo, radi se o prapovijesnim arheološkim nalazima usko povezanim s Liburnima i Japodima. O sličnim noževima, s gotovo identičnim ukrasima, pisala je dr. Dunja Glogović. Nalazi predstavljaju civilizacijske markere jedne plemenske zajednice koja je u mnogim znanstvenim radovima prikazivana kao primitivna.

utorak, 12 decembar 2023 10:02

Autor: Mate Puljak

Istraživanja vršena od lipnja do listopada 2023.

Na poziv velikog zaljubljenika u svoj rodni kraj, gospodina Ante Đakovića, došao sam pogledati tri bunara koji nose zanimljiv naziv Karus. Nalaze se kod zaseoka Gornji Čaglji u mjestu Zagvozd, Imotska krajina, Dalmacija. Riječ je o veoma starim bunarima. Ono što mi je odnijelo pažnju nalazi se dvadesetak metara sjevernije. Radi se o megalitskoj sekciji zida koja podsjeća na neugledno ziđe istočne strane centralne gomile na Daorsonu. Obilaskom terena oko bedema uočio sam prapovijesnu željeznodobnu i nekoliko ulomaka kasnoantičke keramike. Krije li ovo zaboravljeno mjesto poviše Zagvozda još neispričanu priču? Je li u blizini bilo prapovijesno naselje? Treba li ovdje tragati za kasnoantičkom pričom? Cilj ovoga rada je animirati struku da se angažira na terenu, te da svi zajedno pokušamo pronaći način kako obnoviti ove drevne bunare. Simbol bunara ili zdenca se koristi univerzalno i kao svaki drugi simbol polivalentan je i dvosmislen. O točnoj simbolici imena i pozicije može se odlučiti samo istraživanjem konteksta. Tu nam uvelike mogu pomoći narodne predaje i potencijalni arheološki nalazi.

nedjelja, 22 oktobar 2023 19:26

TRAGOM DIVOVA XI.

Autor: Mate Puljak

U glasilu ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, 1./ 1859. godine objavljen je članak ”Kratko opisanje Lovreća u Dalmaciji s narodnimi običaji”. Napisao ga je Šimun Milinović (1835-1910.), rodom iz Opanaka blizu Lovreća u Imotskoj krajini. U tom izvješću Milinović spominje Vrh gradinu i pronalazak diva s rogovima.

nedjelja, 22 oktobar 2023 19:09

Autor: Mate Puljak

Kolovoz 2023.

Nedugo nakon što sam u članku „Veliko otkriće u Hanu kod Sinja“ objavio dvije „kopče“ na kojima su prikazi bliski iranskoj dinastiji Ahemenidima, koja je vladala Perzijom od 7. do 4. st. pr. Kr., priča je otišla dalje. Na istome mjestu pronađena je još jedna „kopča“ i neki novi arheološki nalazi. Enigma je postala još veća. Iako postoje naznake kako bi se moglo raditi o kasnoantičkim nalazima, ovdje je nužno biti iznimno oprezan u donošenju zaključaka jer se može raditi o novijim kopijama koje su nekako završile na dnu rijeke Cetine. Pogledajmo o čemu se točno radi.

nedjelja, 22 oktobar 2023 19:01

Autor: Mate Puljak

U predjelu zvanom Lukače (Dobrinče, Imotska krajina, Dalmacija) postoje ostaci starog naselja. Iako se Lukače vode kao srednjovjekovno naselje, nisam baš siguran da su kuće građene baš u to vrijeme. Kada se danas sjetim da sam kao srednjoškolac išao gore i kopao u potrazi za blagom koje je, tobože, bilo skriveno ispod ognjišta prođe me jeza. Tada nisam znao predaju o bijelom vukodlaku. Ona je do mene došla tek nedavno. O vukodlacima sam već pisao u članku „Vukodlak u narodnim predajama zabiokovlja“. Naši vukodlaci nisu imali direktne veze s vukom kao što je to slučaj u stranim mitologijama, međutim, neka sporedna veza je ipak postojala.

utorak, 01 avgust 2023 08:16

Autor: Mate Puljak

Istraživanja provedena u periodu od 08. lipnja 2023. do 08. srpnja 2023.

Na poziv dvaju čitatelja i aktivista za očuvanje naše povijesne baštine, te u pratnji još jednog velikog zaljubljenika u ilirske, tj. hrvatske starine, došao sam pogledati kamenicu koja se u javnosti identificira s rimskim tijeskom za grožđe. U dalmatinskom jeziku ne postoji riječ tijesak, pa ću pisati onako kako je naš narod zvao prešu za vino, masline i žitarice. Nameće se nekoliko pravih pitanja. Zašto danas nema tih silnih vinograda u Veliću? Zašto turanj nema ispust, niti drugi bazen? Je li dovoljno reći kako nije dovršen? Kako to da prije mog dolaska nitko od struke nije uočio uklesane stepenice? Što je s morskim puževima volcima pronađenim u obližnjoj pećini, te prilikom istraživanja jedne „kasnoantičke“ grobnice na lokalitetu Krcina ograda? Je li u Veliću skriveno zaboravljeno rimsko naselje? Što je s Ilirima?

ponedjeljak, 31 juli 2023 11:37

Autor: Mate Puljak

Istraživanje provedeno u srpnju 2023.godine

Na tajnoj lokaciji u mjestu Han, nadomak grada Sinja, pronađeni su arheološki nalazi koji su u najmanju ruku senzacionalni. Radi se o dvije kopče koje prikazuju prizore bliske slavnoj iranskoj dinastiji Ahemenidima koja je vladala Perzijom od 7. do 4.st. pr.Kr. Iz nje potječu velika imena poput Kira Velikog, Darija I. Velikog i Kserksa I. O Kiru i njegovoj važnosti pisao sam početkom 2017. godine u radu „Stećak- Nukleus Kirove grobnice“.

ponedjeljak, 31 juli 2023 11:32

Autor: Mate Puljak

travanj 2023.

Bribirsku glavicu, koju povjesničari složno nazivaju Varvaria, posjetio sam prije nešto više od 15 godina s arheologom pok. Marijanom Lozom. Tada smo se više fokusirali na ono što je unutar zidina nego na same zidine. Ovu sam godinu pošao vidjeti megalitske zidine i zamisliti more iz narodnih legendi. Najstarija priča nalazi se sa sjeverozapada, odnosno, od zapadnih vrata prema sjeveru, a kronološki ju, kroz nekakav kontinuitet razaranja i obnavljanja, slijedi sjeveroistočna, odnosno, istočna strana, te najmlađa jugoistočna strana. To su najmanje tri faze megalitske gradnje koje se stilski razlikuju.

četvrtak, 01 juni 2023 09:31

Autor: Mate Puljak

travanj 2023.

Gradina Ostrovica, u narodu poznatija pod nazivom Mačkov kamen, kultno je ilirsko mjesto koje je nekada bilo na moru i u uskoj vezi s megalitskom gradinom poznatom kao Varvaria ili Bribirska glavica. Pravo ime najdrevnijega grada na Bribiru ne znamo. Na Ostrovici je nekada stajala utvrda čiji prvi spomen datira iz 12. st. Jedno vrijeme je bila u posjedu Šubića. Legende o Ostrovici su fascinantne i odgovaraju legendama koje se pričaju u selima podno Bribirske glavice.

četvrtak, 01 juni 2023 09:18

Autor: Mate Puljak

06.05.2023.

Megalitski grad Aserija (Asseria) nalazi se nedaleko Benkovca i predstavlja jedan monumentalan arheološki lokalitet koji je veoma slabo istražen. Izvana je mnogo reprezentativniji od Bribirske gradine i zidine su mu očuvanije. Negdje u dubokoj prapovijesti grad se nalazio na obali mora, baš kao što je to bio slučaj s Bribirom i Ostrovicom. Sjeverozapadne, odnosno sjeverne zidine Bribira starije su od najstarijih blokova Aserije koje možemo datirati u vrijeme Daorsona, dakle, po meni 1800. g.pr.Kr., tj. 3800 godina sveukupne starosti. Te bedeme vidimo na jugozapadu gradinskog naselja, pojavljuju se i na sjevernoj i sjeveroistočnoj strani gradine.

četvrtak, 01 juni 2023 09:10

Autor: Mate Puljak 03.2023.

Sehl ispriča jednom svom muridu:“ U Basri ima jedan pekar koji je na stupnju valija.“ Murid se odmah zaputi u Basru i nađe pekaru tog čovjeka. Proviri kroz prozor i vidje pekara da, kako je to običaj, držeći krpe u rukama, barata oko pećnice. Murid pomisli:“ Da je na stupnju valija ne bi se pazio vatre.“ Onda uđe unutra i nazva selam, a pekar mu odmah reče: „Ništa me ne pitaj, jer odmah si mi prišao s lošim preduvjerenjem, tako da od mojih riječi ne možeš imati koristi.“ U ovome radu neću ulaziti u povijesnu priču o tekiji na izvoru Bune. Kao netko tko više od 26 godina sakuplja usmene narodne predaje osvrnuti ću se na njih i na svoj doživljaj derviške tekije. Međureligijska tolerancija je nešto na čemu potomci ilirskih plemena trebaju više raditi. Nije dobro da nas razdvaja nešto što bi nas trebalo zbližavati. Rumi je rekao; „Bolje vam je da tražite rješenja za međusobnu ljubav nego što tražite izgovore za međusobnu ljutnju i svađu.“

srijeda, 19 april 2023 20:05

Autor: Mate Puljak

travanj 2023. U mjestu Svib, općina Cista Provo, Imotska krajina, postoje ostaci kuća plemena Čelar. Riječ je o Ilirima pravoslavne vjeroispovijesti koji su doselili u 18. stoljeću, točnije 1725. Tako kažu povijesni izvori. Narodna predaja ide u smjeru doseljenja iz Bosanske Dubice, s teritorija Ilira Mezeja. Po meni su u uskoj vezi s prezimenom Bodirožić (danas Bodrožić). Oba plemena tradicijski imaju zaštitnika sv.Stefana/ sv.Stjepana. Dok su Bodrožići katolici koji i danas obitavaju u Svibu, posljednji Čelari su napustili Svib 1991. godine. Enigma koja se nalazi na starom Čelarevom groblju nema veze s plemenom Čelari kako se to pokušalo ranije nametnuti. Riječ je o tumulu i megalitskom spomeniku koji je tu stajao prije dolaska Čelara, a oko kojega je nastalo pravoslavno groblje samog plemena Čelari. Na istom sam rekogniscirao senzacionalnu astronomsku predstavu, prikaz četiriju kraljevskih zvijezda, tzv. Čuvara nebeskih vrata.

srijeda, 19 april 2023 20:02

Autor: Mate Puljak

03.2023. O divu iz mjesta Svib, Imotska krajina, čuo sam tri puta. Prvi put 2005. tijekom arheoloških iskapanja na nekropoli Cista Crljivica. Radio sam kao pomoćni radnik u timu kustosa Ljubomira Gudelja-Velage. Prilikom iskapanja kostura svratio je čovjek iz Sviba i kazao kako su, negdje zapadno od stare crkve pronađene kosti diva. Ta mi je priča kroz proteklih 17 godina stalno izlazila na put. Došlo je vrijeme da ju skromno prezentiram.

srijeda, 19 april 2023 19:55

Autor: Mate Puljak ožujak 2023.

Drage čitateljice i čitatelji prezentiram vam jedan izuzetno vrijedan arheološki nalaz iz Hercegovine. Pronađen je na prostoru općine Posušje i potječe iz III. stoljeća. Zbog mogućih devastacija neću otkrivati lokaciju. Pripadao je nekome iz službe cara Maksimina Tračanina (Gaj Julije Ver Maksimin 235.-238.) za kojega neki povijesni izvori kažu da je bio visok 2.4 m, dok drugi tvrde kako je njegova visina dosezala 2.6 m. Preračunom iz „Historije Auguste“ dolazimo do 2.5 m. Pišući o divovima bavio sam se Maximinom i prijevodima iz „Historie“. Desetak dana iza toga „pod ruku“ mi dolazi, do sada nikada objavljena, niti znanstveno obrađivana kopča s natpisom VIVAS MAXIMINE. Isti je rađen u Niello tehnici. Osim Maksimina Tračanina i njegovog istoimenog sina, postojao je i drugi car Maksimin zvani Daja (308.-313.). Smatram da je arheološki nalaz s natpisom vezan uz priču o Maksiminu Tračaninu. Ne postoji nijedan logički razlog, niti povijesne okolnosti idu u prilog tome da bi moglo biti riječ o Daji.

četvrtak, 23 mart 2023 10:50

Autor: Mate Puljak ožujak 2023.

Na teritoriju općine Posušje pronađen je jedinstven kasnoantički artefakt koji prikazuje lice nekakvog demona. Vjerojatno je riječ o Pazuzuu iz akadske mezopotamske mitologije. Ne isključujem ni da je korišten u obredne svrhe s obzirom da je povezan sa sjetvom, plodnošću i urodom. Pazuzu je bio demon vjetrova što se itekako uklapa u priču o gomilama i gradinama razasutim po našim vrhuncima. Razvratni se demon povezivao i s raznim pošastima uključujući najezdu skakavaca. Pretpostavljam kako je ipak riječ o amajliji koja je nošena oko vrata kao zaštita od drugih demona. Prema izgledu radi se o kasnoantičkom metalnom artefaktu, vjerojatno iz 1.st.pr. Kr.- 1.st. Arheološki nalaz nigdje nije objavljivan i ovo je prva javna objava. Zabranjeno je prenošenje fotografija bez dozvole autora.

četvrtak, 23 mart 2023 10:46

Autor: Mate Puljak veljača 2023.

U naselju Bajagić pokraj Sinja pronađen je zanimljiv prsten s prikazom ljiljana poznatijeg kao fleur de lis. Radi se o pečatnjaku koji svoju posebnost duguje prikazima srednjovjekovnih štitova, tj. grbova. S obzirom na veličinu, heraldiku i simboliku vjerojatno je pripadao mladiću povezanom s vladarskim dinastijama Kosača i Kotromanić. Prsten podsjeća na čuveni pečatnjak iz Donje Zgošće kod Kaknja. Sličan primjerak nalazi se i u arheološkom muzeju u Humcu (BiH). Srednjovjekovna prstenja s prikazom ljiljana nisu rijetka i nalazimo ih diljem Europe, kao i na rutama vitezova templara. Prsten može biti važan onima koji istražuju srednji vijek. Lokacija pronalaska je spomenuti Bajagić u blizini starog prijelaza preko rijeke Cetine. Ovo je prva javna objava ovog arheološkog nalaza. Zabranjeno je javno objavljivanje fotografija bez suglasnosti autora teksta.

četvrtak, 23 mart 2023 10:38

Mate Puljak

Svi toponimi u mom kraju, čije ime počinje s pridjevom stari, pripadaju prapovijesti. Učen sam, kao i mnogi, da je civilizacija u zabiokovlje došla tek u kasnom srednjem vijeku, tj. dolaskom okupatora. Ne znam tko je za nas više učinio- Mlečani, Francuzi ili Austrijanci. Struka tvrdi da su tada sagrađeni svi naši ogradni zidovi, suhozidi, bunari, kuće… Do tada smo bili lutajuća stoka. Likovi poput Alberta Fortisa, čija je knjiga „Put po Dalmaciji“ veoma iskrivljen prikaz našega ilirskog naroda, doprinijeli su takvom razmišljanju. Danas prezentiramo pravu istinu, a ta je da su suhozidi, u ogromnom postotku, stari kao i naše ilirske gomile. Stari vrta je naziv vrta u zaseoku Puljci, mjesto Dobrinče. U Dobrinču je postojalo najveće srednjobrončano naselje Imotske krajine, Velika gradina. Zadnjih desetak godina do neprepoznatljivosti je uništeno nepotrebnim graditeljskim poduhvatima od strane općinskih predstavnika, poradi kriminala jedine pravomoćno osuđene stranke u Hrvata. Službenici Ministarstva kulture nisu učinili ništa da zaustave devastaciju i javno ih krivim za istu. Utvrdio sam da su svi stari vrtli kod nas gotovo savršeno okrugli! Zašto? Jesu li preslika sunca na zemlji? Stari vrta ima sve odlike gradinskog naselja.

nedjelja, 26 februar 2023 14:09

Mate Puljak

U ožujku 2019. objavio sam članak „Celestijalna mapa iz Gale“. Radilo se o nekakvim simbolima urezanim na kamen poviše prozorčića na jednoj staroj kamenoj kući. Nadao sam se da ću uspjeti dešifrirati o kakvoj se predstavi točno radi. Bio sam uvjeren da je riječ o nekakvoj karti zvijezda i planeta, ali nisam nalazio neke konkretne paralele. Prije nekoliko dana javila mi se osoba koja je naišla na taj kratki članak. Radi se, ni manje ni više nego o zaštiti kuće od vještice. Pismo je dosta osobne prirode pa ću samo objaviti dio koji je važan za temu

nedjelja, 26 februar 2023 14:03

Autor: Mate Puljak

Blagdan sv.Josipa slavi se 19.ožujka. Nakon dva dana dolazi proljetni solsticij, a nakon šest dana Blagovijest. Nedavno sam pronašao neobjavljenu predaju o sv. Josipu i vili. O njemu znamo da je bio skromni i siromašni drvodjelja. U mom se plemenu sv. Josip uvijek imenovao kao sv. Jozip. Zašto sam odlučio napraviti ovaj rad vidjeti ćete iz sadržaja. Jesam li uz pomoć narodne predaje riješio drevni misterij?

nedjelja, 26 februar 2023 13:57

TREĆA MEGALITSKA GRADINA

Mate Puljak siječanj 2023.

Rastovac je mjesto kod Zagvozda, južni dio Imotske krajine. S obzirom na bogatstvo povijesnih lokaliteta i njihovu starost, moglo bi se reći da je Zagvozd pokraj Rastovca. Do otkrića nepoznate megalitske gradine, koju sam prezentirao u ožujku 2020., struka je gradinu Gradac (Varkaševu gradinu) vodila kao jedinu megalitsku gradinu na tom prostoru. Tako je, nažalost, i ostalo. Novootkrivenu gradinu, ni nakon gotovo tri godine, nitko nije stručno obradio, kamoli zaštitio. Sada sam otkrio i treću, a postoje naznake da ih ima još. Što je problem današnje „stručne zajednice“, osim što nisu zajednica? Malo tko više hoda i malo koga je briga. Mnogi su iskompleksirani i željni priznanja pa trče za titulama i ciljaju na metropolu ili barem neki veći grad. Ako nešto odluče napisati, pozovu se na one koji su ciljanim područjima prošli mnogo godina ranije. Za velike priče treba protegnuti noge što najbolje dokazuje angažman kolege istraživača Gorana Glamuzine. Donosim vam fotografije i lokacije sve tri megalitske gradine i nastavljam potragu za četvrtom, petom, možda i šestom. Konačan broj gradina ne znam, no, jedno mi je itekako jasno; Rastovac je u prapovijesti bio centar podbiokovlja. U kasnoj antici tu je ulogu preuzeo Grabovac. Neću pogriješiti ako kažem kako se radi o aglomeraciji čije ostatke ne vidimo samo u gradinskim hramovima već i u melioriranom okolišu. Putevi, ceste, suhozidi, bunari, gomile, stećci, utvrđene vrtače i ostali dokazi visokorazvijene kulture razasuti su po cijelom Rastovcu. Ovdje treba dovesti vrhunske stručnjake koji su već radili na ilirskim ili grčkim aglomeracijama.

četvrtak, 12 januar 2023 11:27

ZABRANJENA LJUBAV

Autor: Mate Puljak

U 201. radu, devetom nastavku teme „Tragom divova“, predstavljam još jedno mjesto iz narodnih predaja koje se dovodi u vezu s ljudinama, tj. s divovima. Riječ je o nekropoli Podrtle (Grebine) kod zaseoka Peze, Lokvičići, Imotska krajina. Nekropolu sam predstavio nekoliko puta i oni koji me prate znaju koliko mi je to mjesto važno. Nekada se osjećam kao da sam u nekom od prošlih života sahranjen pod najveći stećak jer je ta veza toliko jaka da ne postoje riječi kojima bih je mogao opisati ili objasniti. Nekropola je jako ritualnomagijsko mjesto korišteno i u prapovijesti. Legende o ljubavi diva i čobanice, pričala mi je pok. Iva Puljak, rođ. Pezo. Slušao sam ih cijeli život, a snimio veoma davno. Podrtle me zvalo i pripremalo od moje sedme godine. Upoznati ćemo se s tri groba u kojima, kako predaje kažu, leže divovi. Devetim nastavkom kročimo prema posljednjem dvanaestom koji će biti posebno zanimljiv.

nedjelja, 11 decembar 2022 14:31

Mate Puljak

„Mrki kamen“ je arheološki lokalitet u blizini sela Goričaj (Grabovac), južni dio Imotske krajine, sjeverno podbiokovlje. Radi se o groblju nepoznate datacije za koje se vežu razne narodne predaje. Spomenuo sam ga u starijem članku „Legenda o Nemrlom“. Riječ je o nekropoli uništenih, odnosno porazbijanih stećaka. Stariji su mi pričali kako je na tom mjestu bilo točno četrdeset stećaka. Struka nije istraživala lokalitet, ali su premjestili stećke s izvorne lokacije koja se nalazi iza novosagrađenog suhozida. Posebnost ovog lokaliteta su godine koje su uklesane na stećcima. Struka ih čita 1819., 1760., i 1201. No, nigdje ne postoji ta prva jedinica. Umjesto broja 1 urezano je slovo „i“. Predavači su tvrdili kako se radi o 819., 760. i 201. od Isusovog „Prvog dolaska“. Mi smo, dakle, u razdoblju iščekivanja Isusovog „Drugog dolaska“. Računa li se Kristovo rođenje za Njegov „Prvi dolazak“, pa su nam ukrali 1000 godina, ili je Isus jednom već došao? Možda negdje pred početak križarskih ratova? Uistinu jedna enigma na koju bi trebalo svrnuti pozornost. Slovo „i“, koje zamjenjuje broj 1, susrećemo na mnogim starim kovanicama.

četvrtak, 10 novembar 2022 11:36

Mate Puljak

Početkom ove godine posjetio sam sajam u Zadvarju. Za stolom prodavača starina Denisa Karoglana okupljenima sam pričao o stećcima. Slučajni prolaznik je zastao i slušao. Ubrzo se predstavio kao Mijo Rebić iz Vinjana Donjih i dao mi svoj broj. Pozvao me na jedan relativno nepoznat arheološki lokalitet. Obećao sam mu doći, no nisam nalazio vremena. Kada sam mu se konačno javio bio je u Zagrebu. U međuvremenu je operirao srce. Preostalo mi je krenuti sam i za poziciju se raspitati u selu.

četvrtak, 10 novembar 2022 07:36

Mate Puljak

Naše povijesne lokalitete moramo etiketirati ilirskim imenom, bez obzira koliko su stari. Narod se nije mijenjao i još uvijek smo svoji na svome. Poražavajuće je koliko se ilirsko ime (ne)koristi u našim osnovnim školama. Uzmimo za primjer udžbenike povijesti od petog do osmog razreda koji su ogledalo netrpeljivosti strukovne zajednice naspram Ilira. Za nekropolu stećaka na Brižinama saznao sam prošlu godinu dok sam pisao članak „Grob kralja Tomislava“ . Informaciju mi je dala zaljubljenica u arheologiju, gđa Marija Gudelj iz Zmijavaca koja s ostalim mještanima brine o održavanju povijesnih lokaliteta; bazilike iz 6. stoljeća, groblja na tumulu Dikovača, nekropole Brižine i dr. Pogledajte ovu relativno nepoznatu, ali ne i manje važnu, nekropolu stećaka.

 

četvrtak, 10 novembar 2022 07:20

Autor se trudio pisati na novoštokavskom ikavskom dijalektu da se, barem donekle, ne zaboravi zavjet s Bogom. Zanimjiva pučka pripovid iz Puljaka, Imocka krajina, prinosi nan kako je oveća stina, koja piza nešto više od tune, odignuta poviš vrata jedne stare kuće. Iako su neki „stručnjaci“, koji su je vidli, tvrdili kako se radi o kraju osamlestog stolića, rič je o puno starijoj suvozidini. Puljci su na Dobrinče prišli iz Rastovca Gornjeg kod Zagozda, podno Bijakove, ito oko 1726. godine. Tako kažu stare pučke beside i naponase povisni izvori. Je li na mistu Puljaka živilo niko drugo pleme? Virujen da je. Tomen u prilog iđu temeji koje je moj ćaća pronaša' prilikon ojaćavanja naše stare kuće na kojoj je uklisana godna Gosponja 1729.

srijeda, 03 avgust 2022 13:23

Autor: Mate Puljak

Za službeni začetak Imotskih Poljica često se uzima 1686. godina. Neki autori tvrde kako prvi spomen datira iz 1585. Jasno je da Podbablje, pod koje teritorijalno spadaju Poljica, imenom ne može biti starije od samih Poljica. Moguće je da su Imotska Poljica u prošlosti zauzimala prostor današnje općine Podbablje. Pok. Marijan Lozo, predradnik arheoloških radova K.Z., rodom iz Poljica, sumnjao je da se na nekakvom lokalitetu u polju, o kojemu nikada nije htio pričati, nalaze temelji nekakve stare crkve. Da se u kontekst priče o najstarijoj poljičkoj crkvi može staviti lokalitet „Zidina“ u zaseoku Kujundžić- Lujan, tvrdi istraživač Ivan Lozo. Sadašnja crkva sv. Ane sagrađena je 1744. Ne postoji zapisa o nekakvoj starijoj crkvi. Ima li na terenu dokaza da se ista nalazila na lokalitetu „Zidine“? Dok je drugima u glavi bliža povijest, meni je jasno kako u Poljicima postoji
mogućnost mnogo starije priče. Kršćanska povijest Poljica, kada je riječ o sakralnim građevinama, vjerojatno počinje i prije gradnje starokršćanskih crkava u Zmijavcima i Prološcu. Za pretpostaviti je kako je narod Poljica kršćanstvo primio u apostolsko vrijeme. Kultna povijest Poljica počinje u dubokoj prapovijesti. O tome nam svjedoči nekoliko ilirskih hramova, u narodu poznatih kao gradine. U ovome radu želim ispraviti neke pogrešne navode te ukazati koliko je bitno slušati lokalne ljude i ne nagađati. To ničemu ne vodi jer postoje ljudi poput mene koji pomno prate što se radi i sukladno tome reagiraju. Ako istraživač stavi sebe i svoju popularnost prije ili iznad priče, to nikako neće završiti dobro. Isto tako, nije dobro izmišljati niti biti pristran, bilo iz osobnog interesa ili nekakvog lokal patriotskog. Istraživanje zahtijeva prikupljanje i obradu podataka, te iznošenje činjenica.

ponedjeljak, 30 maj 2022 10:08
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved