(Mladen Rafaj & Drago Plečko)
Stari Samoborci su značenje imena Samobor tražili u okviru hrvatskog jezika. Neki su mislili da je ime dobio jer je oko njega rastao „sam bor“, ali na nadmorskoj visini od 130 metara prirodno je rasla bjelogorična šuma. Po Langu ime treba tražiti u glagolu „boriti se“ jer se mjesto moralo uvijek „samo boriti“ protiv neprijatelja, što ne zvuči uvjerljivo.
Ja sam pošao od uvjerenja da je riječ Samobor stranog porijekla i ima neko konkretno značenje.
Ime nekog mjesta, vodenog toka, može biti jedinstveno ili se može ponavljati na više mjesta sa istim karakteristikama, na pr. Vrbik, Brezje, Vukovina, Bistra. Ako se ime Samobor/Sambor (Zumbur u povelji Bele IV.) ponavlja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Slovačkoj, Ukrajini, Rusiji te Indiji na koju karakteristiku mjesta se odnosi?
Uočio sam da je Samobor smješten na spoju Žumberačkog gorja (koje se sastoji od tri gorska lanca: Žumberačke gore, Samoborskog gorja i Plešivice) i doline rijeke Save. Jeleni su se tisućljećima napasali ljeti u tom gorju. U ranu zimu bi migrirali u močvarnu dolinu rijeka (korita rijeka su regulirana u 18. I 19. st.) gdje se voda manje smrzavala, bilo je više trave i lakše su bježali vukovima nego po visokom planinskom snijegu u koji su više upadali zbog svoje težine.
Brdo u Samoboru preko kojega je najkraći put iz Žumberačkog gorja u dolinu rijeke Save zove se Jelenščak.
Šambar i Samoborec su sela na zadnjim zapadnim uzvišenjima Bilogore prije silaska u dolinu rijeke Lonje. Selo Szamoborecz se spominje u popisima poreza u 16. stoljeću. Dolinom rijeke Lonje jeleni su mogli migrirati u dolinu rijeke Save. Na susjednoj Moslavačkoj gori dva su stara grada – Jelengrad i Košuta grad.
Gradovi Jelenje i Gornje Jelenje nalaze se u području bogatom bakrenom rudom, pa je tako Zrinsko – Frankopanski rudnik Rude (Ljudevit Rossi) bio pokraj grada Bakra (koji je tako i dobio ime). Bakar je izvožen u Veneciju preko luke Kraljevice. Malo poznata lokacija Rude bogata bakrenom rudom nalazi se na pravcu Gornje Jelenje – Risnjak.
Stari srednjovjekovni grad/tvrđava Samobor (spominje se od 1397.g.) smješten je na litici planine Gostun kod Ustiprače u Bosni i Hercegovini. Ispod njega je kanjon rječice Janjine koja utiče u rijeku Drinu, a Drina utiče u rijeku Savu. Nedaleko je mjesto Rudo i eneolitički rudnik bakra Jarmovac.
Sa jelenima (i bakrenom rudom) su povezani i gradovi Sampor u Slovačkoj, Sambir (poljski i yiddish Sambor) u Ukrajini, selo Sambor koje se nalazi u pokrajini Tabunsky u Altajskom kraju u Rusiji.
Sa jelenima je povezan grad Sombor (mađarski i njemački Zombor, turski Sonbor) koji se nalazi u Bačkom podunavlju u Srbiji u dolini rijeke Dunav. Tamo je na livadno – močvarnom terenu smješten Posebni rezervat prirode Gornje Podunavlje, u kojem obitavaju i brojni jeleni. U blizini u Hrvatskoj na mjestu gdje Drava ulazi u Dunav je mjesto Sarvaš, što u prijevodu iz madžarskog jezika znači jelen. Jelovnik stanovnika Vinkovaca se u vrijeme vučedolske kulture u tri četvrtine slučajeva sastojao od jelenjeg mesa. Malo sjevernije na madžarskoj strani Dunava je uzvišenje i selo Šumberak (madžarski Somberek).
Sa jelenima je povezan i Sambhal - grad i područje u blizini New Delhija u Indiji. Sa ovog uzvišenja silazi se u dolinu rijeke Ganges, u suprotnom smjeru se dolinom rijeke Ramganga (zapadna) dolazi u pašnjačko područje srednjeg Himalajskog gorja. Uzvodno uz rijeku je Corbett nacionalni park u kojem se uz bengalske tigrove (164) nalaze slonovi (600), medvjedi, Sambar jeleni, antilope, divlje svinje, mungosi.
U Britanskoj eciklopediji piše: „Sambar (Cervus unicolor) – široko rasprostranjena vrsta jelena, stanište od Indije do Jugoistočne Azije… Razlikujemo Indijskog jelena (Indian sambar) i Malajskog jelena (Malajski sambar)“.
Sambar je riječ za jelena u Hindi jeziku. Pošto se jelen na sanskrtu kaže mriga a na tamilskom man – na osnovu drugih samoborskih toponima sam zaključio da se radi o posuđenici iz sumerskog jezika. Poznate su trgovačke veze i međusobni utjecaji Sumerana i Indije preko civilizacije doline Inda (Harappa, Mohenjo Daro).
U sumerskom leksikonu jelen se označava kao ŠEN – BAR i ŠE(N)G – BAR. Jelen je kod Slavena predstavljen kao Sunce, Svarog, Zlatorog. U izoliranijem gorju nastao je izgovor Žumber-ak, u trgovištu izgovor Samobor, oba u značenju Jelenščak – mjesto gdje obitavaju jeleni. Gorje u kojem je bilo u izobilju bakrene rude i jelena nekadašnjim je stanovnicima bilo sveto pa su ga zvali i Sveta Gora (što je ostalo zabilježeno kao najviši vrh gorja Sveta Gera). Na Jelenščaku je pronađen žrtvenik iz antičkog doba (Gregl) kojeg bi trebalo pomnije istražiti. Svi toponimi Samobor vezani su za lokacije kojima jeleni sezonski prolaze sa gorja u dolinu rijeka.
Da li je to neka koincidencija ili su u našem kraju lovili jelene i iskorištavali bakarnu rudu eneolitski stanovnici Europe koji su govorili sumerskim jezikom?
Evo nekoliko naziva mjesta i lokacija oko Samobora koje jasno govore sve.
Ime rijeke Save bi sumerski bilo SA-U-A – Velika ribom bogata voda.
Ime Rude bi došlo od sumerske riječi za bakar, Urudu, Uruda.
Cerje – Serie - zemlja za sječu i spremanje drva (iznad Ruda),
Črnec - Šarneš – povrtnjak i šuma,
Šipački breg - Ši-pad - stoka na paši, šipad - pastir.
Celine – Seline – pristanište,
Smerovišće – Sumer - poplavno područje (zbog Lipovečke Gradne i Slapnice),
Savrščak – Sa-u-a-ri-še Selo kod velike ribom bogate vode.
Grdanjci – Gardaan - prostorija koja drži visoku vodu – tu su špilje Vilinske jame i voda koja kapa sa stropa pećine (stalaktiti).
U Rudama je pronađena bakrena sjekira u 19. stoljeću koja se čuva u arhivi Arheološkog muzeja u Zagrebu i čija starost aktivnosti u našem kraju pomiče u bakreno doba prije 5 tisuća godina.
Jesmo li jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj i bi li snimanje LIDARom područja Ruda to potvrdilo?
Slika: Rudnik sv. Barbare na Rudama. Sumeranske riječi vezane uz naše krajeve bi ga mogle smjestiti u razdoblje prije 5000 godina
