New eBooks available
Offline donations
- Detalji
- Datum objavljivanja četvrtak, 18 januar 2007 23:56
- Pogodaka: 11673
PRIRUČNIK ZA ARHEOLOGIJU - Sead Pilav
Download priručnik 1.2 MB
Mali (neslužbeni) priručnik identifikacije brda (i piramida).
Dr.Sci. Amer Smailbegović
Januar 2006
“Hajmo
Fato, pokraj Bosne tražit’ zlato” je bila krilatica kada je Bosnom vladala
zlatna groznica, a sada kada je pocela “groznica traženja piramida,” u
nedostatku krilatice, dolazi ovaj mali priručnik. Semir Osmanagić i Amer
Smailbegović su dosada primili oko dvadesetak poruka sa slikama “mogucih
piramida” u Bosni, na Balkanu a i šire – i mada neke od slika izgledaju vrlo
“piramidalno” sa zemlje – čak i ovlas pogled na topografske karte ili satelitske
snimke je dovoljan da razbije iluzije i snove. Ovo je takoer jedno kraće
objašnjenje zbog čega se brdo Visočica smatra anomalijom, te zbog čega je pogled
na satelitske snimke samo ojačao argumente.
Brda se formiraju prirodnim putem kao produkt vulkanskih, sedimentalnih te tektonskih pojava, a takoer postoje umjetna brda (nasipi, kupe, nekropole, bunkeri itd.). Većina brda ima “kupast” oblik, razlog tome je općeprisutna pojava erozije na planeti. Lirski se kaže da brda oblikuje gruba pesnica vode, a uljepšavaju nježni prsti vjetra i biljki.
Primjer 1 –
Vulkanska brda
Uzmimo kao prvi primjer ovo brdo vulkanskog porijekla iz Nevade, otprilike iste veličine kao Visočica u Bosni. Brdo ima neki kvazi-piramidalni oblik kad se pogleda sa zemlje. Meutim evo par elemenata koje ovo brdo ima a koji bi teško trebali biti na piramidi. Ovo brdo je vulkanskog porijekla. Ima zaravnjen vrh, meutim strane su nejednake (asimetrične) a ima neke od elemenata koje samo vulkan ima: lavu, par mjesta na kojima je lava prodrla kroz površinu. Takoer vulkani su sastavljeni od stijena koje su grube, oštre i najčešće tamne boje (crne, crvene, maslinastozelene). |
|
Ovo brdo još uvijek djeluje piramidalno, ali kada se pogleda iz ptičje perspektive – znatno mijenja oblik. Na ovom snimku se mogu uočiti nepravilnosti na stranama brda. Strane brda su asimetrične, a vidi se da je i sam vrh relativno grub, a ne zaravnjen. |
Primjer 2 – Oblici drenaže
Neki od
manjih vulkana će imati zaobljeniji oblik zbog povećane erozije, što će im dati
još više piramidalniji oblik, te ravnije stranice. U ovom slučaju treba obratiti
pažnju na tip drenaže brda. Detaljnijim pogledom se mogu primjetiti jaruge na
svim stranama brda, što se stručno naziva radijalnom drenažom. |
Na topografskoj karti Visočice vidimo samo dva drenažna smjera (plava boja), i to samo na erodiranim stranama. Očuvane strane uzvišenja nemaju vidljive oblike drenaže. |
Primjer 3 – Rasjedne zone i trouglaste
strane
U zonama
rasjedanja često dolaze do vrlo izjašnjene granice izmeu masiva i doline,
pogotovo ako je u relativno blizoj geološkog prošlosti došlo do rasjedanja u toj
zoni. Na gore navedenom primjeru se može uočiti da neposredno iznad zone
rasjedanja, planine često stvaraju trouglaste oblike. Ovo je uzrokovano
pomjeranjem tla na rasjednoj zoni, te stvaranjem brana, odnosno pomjeranjem
naplavnih zona sedimenata (aluvijalnih lepeza) i erozivnih jaruga. Ove pojave
prouzrokovaće trouglaste oblike na strani planine najbližoj rasjedu, te
promatraču sa zemlje učiniće se piramidalnim oblikom. |
Ovo NIJE
piramida već trouglasta strana u blizini rasjedne zone (vidi zračnu sliku gore),
takoer treba primjetiti radijalnu drenažu. Mjesto: Cortez, Nevada: test-zona za
geomorfološko ispitivanje Visočice i Plješevice putem satelitskih snimaka. |
Primjer 4 – Erozija i što očekivati od nje
Na ovom
primjeru ćemo pokazati šta zapravo čini erozija. Uzimamo naprimjer dva brda koja
imaju strukturu, oblik (kupast) i veličinu sličnu bosanskoj Visočici. Naime, oba
brda su približno iste visine (200-ak metara) I sastavljena su uglavnom od
sedimentarnih breča i konglomerata (vidi sliku). |
Brdo na lijevoj strani nalazi se u zoni koja nema rasprostranjenu vegetaciju ali prima poprilično značajnu količinu zimskih padavina. Uzvišenje je otprilike istih dimenzija, strukture, oblika, geološke grae i godina kao i Visočica. Vrlo je lako uočiti da je brdo prtrpjelo značajnu eroziju u usporedbi sa Visočicom, koja je erodirana uglavnom na prilaznoj strani. Dakle, za neki vid prirodnog brda, sastavljenog od relativno malo-kohezivne breče, očekuje se da će doći do vrlo brze erozije. |
Ova usporedba je sa brdom sličnog oblika, sedimentarne grae i klime. Ovdje se vidi da je erozija daleko blaža, te da vegetacija definitivno usporava rušenje strana, meutim, isto tako je uočljivo da u prirodnoj strukturi opet dolazi do nejednakog oblikovanja strana. Takoer uočljivo je da često dolazi do grananja strana (krajna lijeva strana), osim standardnih (očekivanih) četiri stranice piramide. |
Mada su
geomorfne karakteristike katkada teško uočljive, predstavljaju dobar putokaz ka
detaljnijoj obradi terena, odnosno utvrivanje geološke strukture. U prirodnim
pojavama sedimentarnih brda i brežuljaka očekuje se da će naslage biti nejednake
debljine i vezane za promjene u sedimentarnom okruženju. U umjetnoj strukturi,
rijetko kada ima kaotične organizacije, i svi nivoi su ukomponovani
namjenski. |
|
Dopuna – neke od Bosanskih uzvišenja poslatih kao “potencijalne” piramide:
|
Piramide, tuneli i park su otvoreni svaki dan u godini, bez izuzetka.
Radno vrijeme od 9:00 - 18:00.
Posljednji ulazak u tunele u pratnji službenog vodiča je u 18:00 sati. Trajanje obilaska: 45-60 minuta. Temperatura u tunelima: 13 stepeni.
Meditacije od 9:00-19:00 sati.
Kontakt:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Telefon: Anja +387 (0)61 420 422