Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian Finnish UK Site

A+ A A-
ponedjeljak, 11 juni 2012 22:31

ORBOVI U BKC-U

Prilikom predavanja dr. Semira Osmanagića u dvorani BKC-a u Sarajevu 8. juna 2012., nekoliko saradnika Fondacije su čitav događaj snimali svojim digitalnim foto-aparatima. Na većem broju fotografija vidljivi su svjetleći krugovi koji se u spiritalnoj nauci nazivaju “orbovi” (“svjetlosna bića”). Neki ih i osporavaju pokušavajući dati drugačija objašnjenja.

Objavljeno unutar Prezentacije
srijeda, 30 maj 2012 22:17

Pronašli prva vrata u Europi?

I u kamenom dobu bilo je vrsnih majstora, a 5100 godina stara drvena vrata jednog od njih, u Zurichu su pronašli arheolozi.

Pretpostavljamo kako su vrata napravljena godine 3063. godine prije Krista, rekao je vođa tima arheologa Niels Bleicher, prenosi BBC. Pronalazak jednih od najstarijih vrata u Europi, ističe Bleicher, čudesan je, a pogotovo način na koji su drvene daske spojene zajedno.

Pročitajte više: www.dnevnik.hr

Objavljeno unutar Google zanimljivosti

Naučnici su pronašli najstariji muzički instrument dosad, star između 42,000 i 43,000 godina. -

Istraživački tim s Oxforda u pećini u južnoj Njemačkoj, u kojoj su pronađeni znakovi života homo sapiensa, pronašao je flaute. Jednu napravljenu od ptičjih kosti i još jednu od mamutove bjelokosti, prenosi index. Istraživanje je objavljeno u Journal of Human Evolution.

Istraživači napominju da su instrumenti bili upotrebljavani za zabavu ili religijske rituale.

 

Preneseno sa: www.24sata.info

Objavljeno unutar Google zanimljivosti
utorak, 29 maj 2012 19:01

BUTMIR – BOSANSKI BOG SUNCA

Ime rada: Butmir – Bosanski Bog Sunca -
Autor: Krunomir Dvorski -
Godina: 2012. -
Opis: Portret Bosanskog Boga Sunca -
Tehnika: Crtež u olovci -
Dimenzije: 216 × 279 mm -

 

Kako je nastao ovaj portret


Semir Osmanagić bosanskohercegovački povjesničar, istraživač i arheolog tvrdi da se nedaleko od bosanskoga
grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih u drevnoj prošlosti. Najveća piramida (Piramida Sunca) je brdo
Visočica, druga piramida (Piramida Mjeseca) je brdo Plješevica a treća piramida (Piramida Bosanskog Zmaja)
čini "Zagonetni trokut" sa spomenute prve dvije piramide.


Zanimljivo je da se izgradnja skoro svih piramida u svijetu povezuje sa tamošnjim Bogovima Sunca. Naravno,
mašta mi je proradila pa sam nacrtao Bosanskog Boga Sunca, Butmira.

Ime Butmir je posuđeno iz istoimene neolitske iskopine Butmir koja se nalazi tridesetak kilometara jugo-istočno od Visokog.


<Procitajte vise>


Link: http://www.science.uwaterloo.ca/~kdvorski/

E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Objavljeno unutar Iz mog ugla

...Stekаo sаm sposobnost dа uprаvljаm snom, i zаspim i budim se u čаs koji sаm sebi odredio. Ako mi nešto u onome što rаdim nije jаsno, primorаvаm sebe dа mislim o tome u snu i nа tаj nаčin nаlаzim rješenje...
Intervju koji vam donosimo je naučnik Nikola Tesla 1899. godine dao za časopis “Besmrtnost” u svojoj tadašnjoj laboratoriji u Kolorado Springsu

Pročitajte više ovdje

Preuzeto sa: Depo.ba

Objavljeno unutar Google zanimljivosti

Istraživački tim naučnika sa američkih i evropskih univerziteta, na arheološkom je nalazištu Abri Castanet radio posljednjih 15 godina, ali tek su nedavno došli do zanimljivih otkrića.

Naime, Abri Castanet i Abri Blanchard priznati su kao najstarija evropska nalazišta (Abri Castanet istražuje se još od 1911.), pa arheolozi isprva nisu vjerovali da će tamo pronaći nešto što u posljednjih 100 godina već nije otkriveno. Međutim, nakon jednog urušavanja sasvim su slučajno naišli na strop koji je skrivao 37 hiljada godina stare crteže, prenosi Index.

Među njima su pronašli velik broj crteža lova i životinja, ali i zavidan broj onih koji, tvrde arheolozi, prikazuju ženski spolni organ, piše Live Science.

"Ljudi iz ranog aurignaciena funkcionirali su više-manje, kao i današnji ljudi, tvrdi profesor antropologije Randall White. "Crteži vulve vjerojatno su rezultat preopterećenosti plodnošću i misterijom rođenja", dodao je.

Istraživači još uvijek trebaju iskopati pedesetak metara stropa i nadaju se da će tamo pronaći još ranih umjetničkih djela.

preneseno sa: 24sata.info

Objavljeno unutar Google zanimljivosti
utorak, 15 maj 2012 16:01

Omjeri u cijelom Univerzumu

- The Scale of the Universe -

- by Cary Huang -

<link na Flash prezentaciju>

Objavljeno unutar Google zanimljivosti

Nisu stari Bračani pričali bajke kad su tvrdili da se ispod tla kojim hodaju pruža nevjerojatan svijet tame prepun špilja i dubokih jezera. Njihovim hladnim vodama, tvrdili su, čak i brodice mogu ploviti.

Bili su u pravu. Duboko ispod dolskoga polja, na dubini od 60-ak metara, krije se nevjerojatan splet jezera prepunih slatke i bočate vode, uokvirenih strmim liticama, što su ih rijetki vidjeli. Oni koji su ušli u umjetno iskopane duge tunele, a potom zaronili u jezera, ostali su zapanjeni neviđenom ljepotom bračkog podzemlja.

Izolirani ekosustav

Slobodna Dalmacija ekskluzivno predstavlja fotografije koje je tijekom dviju ekspedicija na postirsko-dolskom području snimio Robert Barilla, poznat i kao vitez bračke baštine. On i njegovi prijatelji iz speleološkoga društva “SO Profunda” te nekolicina eminentnih hrvatskih biospeleologa, predvođenih Brankom Jalžićem, ronili su u mračnim dubinama najveće akumulacije. Iz tih kaptaža, kako se stručno zovu podzemna jezera, desetljećima su se Postira, Splitska, Supetar, Mirca i Sutivan opskrbljivali pitkom vodom. S dolaskom tekuće vode iz Cetine, jezerska je krenula svojim prirodnim tokom, prema moru.

− To na što smo naišli u kaptaži fascinantno je, nevjerojatno, doslovce jedinstveno – oduševljen je Barilla, utemeljitelj Zaklade “Otok Brač – negdje između mora i zvijezda”, inicijator istraživanja kaptaže K2 u blizini Dola. − Jezera čiju dubinu nismo mogli odrediti pri prvom ulasku uokvirena su visokim glatkim liticama koje se strmo obrušavaju u vodu. Poslije smo izmjerili dubinu do 30-ak metara. Koliko god pokušavali, ni najjačim baterijskim lampama nismo uspjeli uočiti njihov vrh. U prošlom se stoljeću iz tih jezera crpila pitka voda sustavom cijevi položenih u umjetno izgrađene tunele, te se potom odvodila cijevima prema sjevernim otočnim naseljima. Sva ta silna voda je kišnica koja se nekim svojim putevima kroz tlo slijeva u kaptažu.

Ostali smo zapanjeni nevjerojatnom ljepotom skrivene prirode, posebnim, izoliranim ekosustavom koji se formirao nakon 40 godina nekorištenja. U toj silnoj tišini života biospeleolozi su pronašli dva nova otočna endema – kazuje Barilla opisujući nevjerojatan tajni podzemni svijet u našoj blizini. Kako li su ljudi s takvom preciznošću pogodili mjesto na kojem je trebalo kopati tunele? Kako su znali kojim smjerom krenuti do prirodnih akumulacija? Pitanja su to koja su u razgovoru o kaptažama postavljali i ostali članovi ekspedicije, speleolozi iz “SO Profunde”, Postirani Davor Cvitanić i Pero Antunović. I oni su oduševljeni prizorom. Jednom su do kaptaža došli tunelima koji su bili posve prohodni, suhi. Taj je scenarij uobičajen za ljeta, u razdobljima suša. Drugi su put do jezera došli u ronilačkim odijelima jer je voda gotovo posve preplavila tunele. Odgovore na naša, ali i njihova pitanja daje Barilla.

Angažirali rašljara

− Doznao sam da su prije kopanja tunela inicijatori projekta angažirali rašljara. On im je detaljno predočio gdje trebaju kopati i kojim putem ići. Da nije bilo tako, tko zna koliko bi rupa u zemlji i tunela morali iskopati da pronađu vodu na takvim dubinama. Ulaz u kaptaže je na području postirskog polja, na putu prema Dolu. Nalazi se u vertikalnom tunelu s ugrađenim strmim željeznim ljestvama koje se oštro spuštaju u tlo. Iz proširenja potom idu dva tunela, jedan prema istoku i drugi prema zapadu, i oni vode do jezera. Osim najveće kaptaže, postoji i nekoliko manjih, također punih vode – skicira nam Barilla.

Prvotni cilj Zaklade kojoj je na čelu jest očuvati baštinu otoka preko niza društveno korisnih projekata. Budući da je kaptaža K2 postala bitan dio bračke geološke baštine, Zaklada će, kaže Barilla, inzistirati na njezinoj zaštiti. Istraživanja su, među ostalim, bila usmjerena i na mogućnost eksploatacije golemih količina postojeće pitke vode koja se u kaptažama zadržava kao u velikom prirodnom bazenu.

− Nedopustivo je da plantaže u okolici Dola i Postira imaju problem s navodnjavanjem, a goleme količine vode u kaptaži K2 stoje neiskorištene. Nije puno bolja situacija ni u ostalim dijelovima otoka. Svako mjesto na Braču ima svoj pjover, lokvu, gustirne, koje su dolaskom vodovoda uglavnom prepuštene zaboravu. Žalosna je činjenica da se voda iz najveće bračke akumulacije, Nerežiških voda, koristi samo manjim dijelom kao industrijska voda, dok najveći dio ostaje neupotrijebljen.

Otok nam je dao dva velika bogatstva, kamen i vodu, a mi smo im s vremenom postali jako loši gospodari – upozorava Barilla na veliki brački problem − nekorištenje vodnih resursa, što rezultira sušenjem i propadanjem raznih kultura, posebice maslina, nestašicom maslinova ulja, zbog čega njegova cijena raste na više od sto kuna... A za to vrijeme silna neiskorištena pitka voda neometano i tiho odlazi u more.

Tanja Šimundić-Bendić

preneseno sa: http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/174241/Default.aspx

Objavljeno unutar Google zanimljivosti
utorak, 15 maj 2012 00:50

Ostaci najstarijeg naselja na Jadranu

- Hrvatski arheolozi predstavili senzacionalno otkriće -

Otkriće potvrđuje arheološku računicu po kojoj se nivo mora u proteklim milenijumima podizao za oko jedan milimetar godišnje.

Hrvatski arheolozi iz Arheološkog muzeja Istre otkrili su u priobalju kod Umaga, u uvali Zambratija ostatke neolitskog naselja starog preko 6.000 godina.

"Istraživanja su proteklih godina vodili kustosi Arheološkog muzeja Istre, a predstavljeni su nalazi neolitskog naselja i ostaci najstarijeg broda na Jadranu, koji se svojom unikatnošću mogu svrstati u sam vrh arheoloških otkrića", rekla je Ida Koncani Uhač, rukovoditeljka arheoloških istraživanja.

Naime, kada je u septembru 2008. godine u podmorju uvale Zambratija, na području današnje lučice gdje se nalazi Lučka uprava Umag – Novigrad, kao investitor obavljao radove na produženju postojećeg lukobrana, Arheološki muzej Istre sproveo je zaštitno arheološko istraživanje koje je dovelo do nevjerovatnih nalaza.

Nakon uočenih tragova drvenih ostataka na morskom dnu, probnim istraživanjem iste godine utvrđeno je da se radi o potopljenom praistorijskom naselju iz razdoblja kasnog neolita do ranog bakrenog doba. Nalazište se danas nalazi na dubini od 2,5 do 3,20 metara i prostire se na površini od oko 10 hiljada kvadratnih metara.

Na osnovu dosadašnjih rezultata istraživanja pretpostavlja se da su naselje činile kuće koje su bile sagrađene na pilonima od hrastovog drveta, a koji su zbog toga što se nalaze u mulju morskog dna izuzetno dobro očuvani. Otkrivena je i veća količina životinjskih kostiju i brojni ulomci keramičkih posuda.

Radiokarbonskim analizama radi određivanja datuma starosti, koje su napravljene na uzorku drveta pilona, otkriveno je da naselje datira između 4230. i 3980. godine prije nove ere.

U središnjem dijelu uvale Zambratije na dubini od približno 2,20 metara otkriveni su ostaci brodske konstrukcije, takođe iz vremena praistorije, okvirno iz razdoblja prvog milenijuma prije nove ere, čime trenutno ima titulu najstarije brodice ovakvog tipa na Jadranu.

"Služio je za lokalnu plovidbu ili trgovinu i nikad se nije otisnuo na pučinu", rekla je Koncani Uhač.

Konstrukcija broda spajana je prastarom tehnikom šivanja konopom kroz rupe na obodima platica. Nedavno smo pisali o izložbi u Kornvolu u Engleskoj na kojoj će biti rekonstruisan brod koji je otkriven u kanalu kod Selkombe a koji je takođe izrađen tehnikom šivanja.

Dosad je u uvali Zambratija otkriveno osam platica brodskog korita koje su napravljene od brijesta i jedno brodsko rebro. Dužina očuvanog korita brodice procjenjuje se na oko šest metara, dok mu je širina 2,4 metra.

Ovo otkriće potvrđuje arheološku računicu po kojoj se nivo mora u proteklim milenijumima podizao za oko jedan milimetar godišnje. Istovremeno, otkriće kod Umaga ukazuje da bi se ostaci neolitskih naselja u priobalju mogli nalaziti širom Jadrana, pa i kod crnogorske obale.

Vrijedno otkriće u dolini Neretve

Dok su bageri probijali neprohodno područje na brdu Kozjak kod Ploča u dolini Neretve, najednom se ukazao poklopac sarkofaga. Mašine su odmah ugašene, a na Kozjaku su se ubrzo ukazali ostaci antičkog imanja. Na teren su odmah izašli konzervatori i arheolozi, i nakon kratkog vremena zaključili da je riječ o potpuno novom arheološkom lokalitetu.

"Obišli smo teren, utvrdili smo da se ovdje radi o jednom novom kasnom antičkom lokalitetu”, rekla je Marta Perkić, konzervator arheolog.

“Vjerovatno se radi o nekakvom objektu, je li to bilo naselje, to je teško sada reći. Na dosta širokom području je pronađena keramika”, kaže Tonči Glučina, v.d. upravnika muzeja Narona.

Lokalitet je odmah ogradila policija. Bageri su probijajući teren površinski zagrebali nalazište, ali arheolozi tvrde da devastacija nije velika, i da su stigli na vrijeme. Nalazište je vrlo bogato, u kratko vrijeme, osim poklopca sarkofaga, pronađeni su brojni ostaci nekadašnjeg života.

“Od žbuke, ovako malo finije keramike, djelova amfora i istih takvih amfora iz kasnoantičkog razdoblja”, dodao je Glučina.

 

Preneseno sa: http://www.vijesti.me/svijet/ostaci-najstarijeg-naselja-jadranu-clanak-73493

Objavljeno unutar Google zanimljivosti

Iako nam teleportacija još uvijek zvuči kao nedosanjani san iz naučno - fantastičnih filmova, možda i nije toliko daleko koliko se čini.

Kineski fizičari još su prije dvije godine uspjeli teleportirati fotone na udaljenost od 16 metara, a sada isto pokušavaju napraviti na udaljenosti od 97 kilometara od početne do tačke teleportacije.

Fizičari sa Univerziteta u Šangaju ponovo pokušavaju maknuti predmet s jedne do druge tačke, bez fizičkog kretanja. Prema pisanju magazina Technology Review, ideja nije da se teleportira sam predmet, već informacije koje ga opisuju, odnosno fotoni od kojih se sastoji. Kako prenosi Index, koriste lasere i zavidnu optičku opremu kako bi premještali fotone te su sve bliže postizanju cilja kojim bi ostvarili dosad nemoguće.

Objavljeno unutar Google zanimljivosti

 

http://www.youtube.com/user/BosnianPyramidsTV/featured?feature=context

 

https://soundcloud.com/bosnian_pyramid_of_the_sun_foundation

 

Video zapis iz Bosanske doline piramida 2014

Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved