Autor: Mate Puljak

NOVO

O megalitima Bandalove kose do sada nije napisano ništa vrijedno spomena. Radi se o atipičnoj gradini, kada kažem “gradini” onda mislim na pravo značenje te riječi, tj. na mjesto molitve i zahvale Bogu, mjesto oltara ( žrtvenika), a ne ono što nas konstantno uvjeravaju da znači. Nijedna naša “Gradina” nije izvorno bila niti grad, niti utvrda, niti ograda, niti bilo što svjetovno. To su postale naknadno kada je u kasnoj bronci počeo nestajati mir. Obrnimo riječ “mir” i dobit ćemo ono što je zauvijek zamelo preostale tragove te drevne idile, Rim. Riječ “ Gradina” vuče debeo korijen iz sanskrita i predstavlja obredni prostor na kojemu se zahvaljivalo i žrtvovalo Stvoritelju, Velikom Upravitelju i Pokretaču nebeskog mehanizma. Bedem na Bandalovoj kosi sagradio je domicilni narod koji je od nepoznate civilizacije preuzeo devastiranu megalitnu “Salonu” i osposobio je za život većeg broja ljudi. Bedem nije na nikakvom vrhuncu, već na padini i skrovitu mjestu gdje sunce baš i ne poviruje. Jasno je da je ovoj gradini bitniji zapad tj. zalazak sunca. Na poziv prijatelja došao sam pregledati bedem i okolinu. Sve dok nisam “podigao” razinu mora, nisam uspio ništa osjetiti. A onda sam se vratio na lokaciju i otvorio stara vrata, ito upravo ondje gdje su i nekoć bila. Bilo kako bilo, trag će ostati, mislim na trag u ljudima, za druge tragove me ne briga. Želim da ove slike uđu u stanično sjećanje svih vas koji me čitate, živo mi se fućka za znanstvenu zajednicu i trag koji tamo, tobože, neću ostaviti.

VIŠE >>>

Autor: Mate Puljak

O megalitima Bandalove kose do sada nije napisano ništa vrijedno spomena. Radi se o atipičnoj gradini, kada kažem “gradini” onda mislim na pravo značenje te riječi, tj. na mjesto molitve i zahvale Bogu, mjesto oltara ( žrtvenika), a ne ono što nas konstantno uvjeravaju da znači. Nijedna naša “Gradina” nije izvorno bila niti grad, niti utvrda, niti ograda, niti bilo što svjetovno. To su postale naknadno kada je u kasnoj bronci počeo nestajati mir. Obrnimo riječ “mir” i dobit ćemo ono što je zauvijek zamelo preostale tragove te drevne idile, Rim. Riječ “ Gradina” vuče debeo korijen iz sanskrita i predstavlja obredni prostor na kojemu se zahvaljivalo i žrtvovalo Stvoritelju, Velikom Upravitelju i Pokretaču nebeskog mehanizma. Bedem na Bandalovoj kosi sagradio je domicilni narod koji je od nepoznate civilizacije preuzeo devastiranu megalitnu “Salonu” i osposobio je za život većeg broja ljudi. Bedem nije na nikakvom vrhuncu, već na padini i skrovitu mjestu gdje sunce baš i ne poviruje. Jasno je da je ovoj gradini bitniji zapad tj. zalazak sunca. Na poziv prijatelja došao sam pregledati bedem i okolinu. Sve dok nisam “podigao” razinu mora, nisam uspio ništa osjetiti. A onda sam se vratio na lokaciju i otvorio stara vrata, ito upravo ondje gdje su i nekoć bila. Bilo kako bilo, trag će ostati, mislim na trag u ljudima, za druge tragove me ne briga. Želim da ove slike uđu u stanično sjećanje svih vas koji me čitate, živo mi se fućka za znanstvenu zajednicu i trag koji tamo, tobože, neću ostaviti.

VIŠE >>>

Autor: Mate Puljak

NOVO

Staru megalitnu “Salonu”, ogromnu luku i grad, potopila je prirodna kataklizma koja je uzrokovala podizanje razine mora. Iako ju struka datira u 3./2.stoljeće pr.K., riječ je o mnogo starijoj priči i civilizaciji kojoj ne znamo ime. Ona je svoj kraj doživljela oko 1200 g. pr.K. . Taj datum se dokazano može vezati uz propast mnogih civilizacija na Mediteranu uključujući i Troju. Je li upravo taj naraštaj, negdje pred sam kraj, dovršio izgradnju tzv. Dioklecijanove palače , spomenika koji nema nikakve veze s Dioklecijanom, osim što ju je očistio od mulja, popravio i stavio u funkciju, ili je palača sagrađena od ostataka razvalina stare “Salone” negdje u Kirovo vrijeme, ostat će, za mene osobno, vječita dilema. Ta napredna civilizacija koristila je blokove koji mogu parirati egipatskima. Jesu li oni postavili u nju i sfinge? Do sada ih je pronađeno osam, plus ulomci koji dokazuju još četiri, dakle, sveukupno 12 sfingi. Jedna je glava pronađena čak u Solinu. Teorija struke, prema kojoj je Dioklecijan dovukao egipatske stupove, sfinge i dr. artefakte nekih nepoznatih i nebitnih vladara da bi sebe izdigao iznad njih je, u najmanju ruku smiješna. To smo mogli pročitati u skupnom znanstvenom radu; “Egipatski spomenici u Dioklecijanovoj palači”. Ne treba biti lumen za pobiti te nelogične teze jednostavnim logičkim zaključkom o tome tko je ustvari bio Tuthmoses III. , faraon kojemu pripada jedna od najpoznatijih splitskih sfingi, ona koja se nalazi na Peristilu.

VIŠE >>>