{nomultithumb}
Dr. Sam Osmanagich, poznat i kao Semir Osmanagić, bosansko-američki akademik, rođen je 1.juna/ lipnja 1960. godine i predstavlja istaknutu ličnost u području nauke, istraživanja megalita i piramidalnih nalazišta, međunarodnog govora i literature o drevnim civilizacije.
Pronalazač je drevnog kompleksa piramida u Visokom, u Bosni i Hercegovini i glavni istraživač od 2005. godine. Ovaj kompleks dovodi u pitanje konvencionalno povijesno razumijevanje jer mnogi naučnici vjeruju da je najstarija i najveća građevina koju je napravio čovjek u svijetu. Među Osmanagichevim značajnim dostignućima je rješenje povijesne zagonetke povezane s ovim otkrićem. Dokumentarna serija od 12 epizoda, Potraga za izgubljenom civilizacijom, emitovana je na državnoj televiziji Bosne i Hercegovine 2007. godine. Također je osnivač Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" čime je pokazao ogromnu želju za otkrivanjem misterija prošlih vremena.
Osmanagichovo istraživanje stvarne europske historije i veza između različitih mjesta jedno je od fascinantnih obilježja njegovog rada. On istražuje posljedice posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 12.000 godina, u jednoj od epizoda svoje dokumentarne serije. Južnoeuropske civilizacije, poput onih u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Hrvatskoj, Grčkoj i Bosni, nastale su kao rezultat otapanja leda u Nizozemskoj, Švedskoj i Norveškoj, otkrivajući plodna tla.
Osmanagich naglašava jake historijske veze između Balkana i sjeverne Europe, pozivajući se na statistiku koja pokazuje da je 55% švedskih predaka iz balkanske regije. Ističe historijski značaj drevne Vinčanske kulture koja je cvjetala na srpskoj strani rijeke Dunav. Ova kultura, koja je nastala u blizini ušća rijeke Save u Dunav, bila je preteča metalurgije, te koristila topljenje bakra za izradu oružja i poljoprivredu.
Zanimljivo, Osmanagich primjećuje da su Vinči nedostajale tvrđave, budući da su se najranije europske civilizacije suočavale s minimalnim prijetnjama. Znanje o metalurgiji s vremenom se proširilo na Anadoliju u Turskoj prije otprilike 16.000 godina, što je dovelo do uspona vojnih snaga u sjevernoj i zapadnoj Europi. Ova historijska promjena, prema Osmanagichu, postavila je temelj za ratove i teritorijalna osvajanja koja i danas nastavljaju utjecati na globalnu dinamiku moći.
Dok se piramide obično povezuju s Egiptom i Meksikom, Osmanagich otkriva da su ove kultne građevine globalni fenomen, izgrađene na svih šest kontinenata. Suprotno uvriježenom mišljenju da su piramide bile grobnice faraona, Osmanagich, nakon što je pomno ispitao 155 piramida u Egiptu, osporava ovu ideju. On tvrdi da su faraoni zapravo bili pokapani u Dolini kraljeva blizu Luksora, a ne unutar samih piramida.
Zanimljivo, Osmanagich sugerira da bi se pravi egipatski artefakti mogli pronaći u Egipatskom muzeju u Torinu u Italiji. Pokazuje na 2,70 metara dug i 45 cm širok papirus poznat kao Popis kraljeva, koji prikazuje 11 redova s imenima vladara iz faraonskog doba. Popis otkriva tri faze, s posljednjom fazom koja ukazuje na sinove bogova, dovodeći u pitanje tradicionalno shvaćanje egipatskih vladara kao faraona.
Osmanagichovo ispitivanje popisa sumerskih kraljeva, kamenih rezbarija s imenima vladara, dodatno komplikuje priču. Faze na sumerskom popisu blisko su usklađene s onima u Egiptu, s vladarima u posljednje tri faze koji se mogu pohvaliti izvanrednim životnim vijekom - do 36 000 godina.
Međutim, postavlja se pitanje: “Što je privuklo dr. Osmangicha da otkrije izgubljenu piramidu Bosne?”
Bilo je to kada je došao u Bosnu 2005. godine i ponovo se fokusirao na oblik i geometriju površine zelenog planinskog pejzaža koji prikazuje četiri padine, četiri trokutasta lica i četiri ugla. Svaka padina je imala jednake mjere i pratila je svoju usklađenu astronomsku orijentaciju, okrenuta prema svojim polovima, to jest sjeveru, jugu, istoku i zapadu, baš kao što su izgrađene svaka piramida u Egiptu i Kini. Nadalje, s obzirom na vremenske prilike u Bosni, pojasnio je prisustvo vegetacije tokom hiljada godina, koja je pokrila piramidu, a što je sličnost sa piramidama u Meksiku, Kini i Gvatemali.
Dugi niz godina smatralo se da je orijentacija egipatskih piramida najsavršenija, dok su mnoge pokazivale pogrešku od nula stepeni i nekoliko minuta. Zanimljivo je da bosanske piramide koje su visine od velikih 368 metara imaju orijentaciju od nula stepeni, nula minuta i 12 sekundi, dajući najpreciznije orijentacije.
Na kraju, rad dr. Sama Osmanagicha dovodi u pitanje konvencionalne poglede na historiju, potičući nas da preispitamo složenosti i misterije koje okružuju drevne civilizacije i piramide. Njegovi uvidi u veze između različitih regija i prave namjene piramida daju nove segmente proučavanju ljudske historije. Kako ulazimo u Osmanagicheva otkrića, priča o našoj prošlosti postaje ne samo zanimljivija nego i zagonetnija nego što se mislilo.
INSC Digital Magazine je digitalni lifestyle magazin koji pokriva vijesti i informacije iz sporta, zabave, politike i kulture.
