Fenomen kamenih kugli je globalni prahistorijski fenomen. Materijali koji su korišteni za obradu su uvijek bili izuzetno čvrsti, kao što je to granit u Kostariki ili Bosni, odnosno vulkanski kamen u Meksiku ili Uskršnjem Otoku.

U centru Tirane (Albanija), u Geološkom zavodu, nalazi se kamena kugle promjera 125 cm i procjenjene mase od 7,5 tona. Materijal je vulkanski s visokim procentom željezne rude. Oblik je pravilna sfera.

Kugla je pronađena u sjevernoj Albaniji prilikom gradnje puta. Uz ovu bilo ih je još nekoliko ali su tokom radova oštećene.

Pronalazač bosanskih piramida i istraživač fenomena kamenih kugli u čitavom svijetu dr. Semir Osmanagić je pozvao albansku naučnu javnost, kroz Akademiju nauka te Geološki zavod, da zaštiti i izučava ovaj prahistorijski fenomen.

U službenoj posjeti Indoneziji boravio je voditelj projekta istraživanja bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić od 12.-16. maja 2014. Cilj njegove posjete bio je da sa indonežanskim naučnicima istraži lokaciju Gunung Padang kao potencijalnu piramidu.

Njegov domaćin u zapadnom dijelu otoka Jave bio je pronalazač potencijalne piramide geolog dr. Danny Hilman. On ga je upoznao s historijatom arheološke lokacije Gunung Padang te četiri kulturna sloja koja su pronađena geofizičkim mjerenjima. Primjenio je metode geoelektričnog, geomagnentog i GPR snimanja.

Prvi kulturni sloj je megalitna lokacija koja ima starost od 2.300 godina. Riječ je o najvećem megalitnom nalazištu u Jugoistočnoj Aziji. Druga lokacija je starosti od 7.000 godina i jasno pokazuje vještački vezivni materiijal između oblikovanih ploča vulkanskog kamena. Treća lokacija je starosti od 10.000 godina, a četvrta, prema posljednjim radiokarbonskim analizama, starija od 23.000 godina.

Unutar piramidalne građevine prekrivene zemljom, vegetacijom i mlađim kulturnim slojevima, dr. Danny Hilman je otkrio postojanje trouglastih komora, unutrašnjih tunela i vodenih tokova. Korišten je i sloj pijeska iz obližnje rijeke kao sloj građevine.

Začuđujuće su sličnosti između Bosanske piramide Sunca i Piramide Padang u Indonezije. Obje imaju geometriju piramide, korišten je lokalni materijal, identificirane su komore i unutrašnji prolazi, te vodeni tokovi. Bosanska piramida Sunca locirana je locirana iznad željezne ploče/rude, a indonežanska koristi vulkanski kamen (željezo) kao građevinski materijal. Željezo generira vlastitu elektromagnetnu energiju. Korišteni su materijali koji imaju konduktivna energetska svojstva. Kvarc u BiH i kvarcni pijesak u Indoneziji. Voda ima vrlo važnu ulogu, od generiranja elektriciteta do ljekovitih kvaliteta.

Impresioniran vidjenim, dr. Osmanagić je dao punu podršku kolegi dr. Hilmanu i njegovom timu te im predložio daljnje korake u razvoju projekta.

Dr. Semir Osmanagić 

GOBEKLI TEPE – ARHEOLOŠKO ČUDO LEVANTA

Na istoku Turske, 50 km zapadno od granice sa Sirijom i 15 km sjeverno od polumilionskog grada Šanliurfa nalazi se arheološka lokacija Gobekli Tepe. Od 1995., njemački arheolog dr. Klaus Schmidt  radi na iskopavanju prahistorijskih megalitnih krugova. Riječ je o obrađenim krečnjačkim blokovima u obliku slova “T” koji su postavljeni uspravno.

U protekle gotovo dvije decenije djelomično su očišćena četiri takva kruga, a trenutno su u toku radovi na novoj lokaciji. Prema geofizičkim snimanjima ovo je tek 10 posto od originalnih dimenzija lokacije.

Gobekli Tepe ili Potbelly Hill je unikatno mjesto na svijetu. Ne postoji slična megalitna lokacija ovoj.

Radove finansira njemački Arheološki institut iz Berlina u saradnji s ArchaeoNova Institutom iz Heidelberga. Prema navodima dr. Schmidta, radiokarbonsko datiranje na lokacijama je dovelo do slijedećih zaključaka:

-          Prvi megalitni krug sadrži najveće megalite koji dostižu sedam metara visine i 25 tona mase. Starost ovoga kruga je 11.600 godina;

-          Drugi megalitni krugovi su nešto manji po dimenzijama i megaliti dostižu između tri i pet metara. Starost je hiljadu godina manje.

-          Kompletna lokacija je “u žurbi” (prema Schmidtu) zatrpana kombinacijom zdrobljenog kamena (krečnjaka), životinjskih i ljudskih kostiju prije 8.100 godina. Nanosi ovog materijala dostižu danas visinu od 15 metara.

U oktobru 2013. u toku su intenzivni radovi na natkrivanju kompletne lokacije koja ima radijus od 50 metara. Drvena konstrukcija iznad i noseći stubovi pored megalita, gotovo su u potpunosti sakrili ove čudnovate blokove. Između njih su postavljeni suhozidovi  i ubačeni materijal. Konopci drže megalite fiksiranim.

Na megalitima su vidljivi brojni uklesani motivi divljih životinja i antropomorfnih figura. Riječ je o isključiivo divljim životinjama (hijena,, divlji veprovi i sl.), ali su vidljivi i dinosaurusi. Motivi vezani za ljude  prikazuju ruke s izduženim, tankim prstima koji liče na prste ispod kamenih glava na Uskršnjem Otoku. Osim toga na jednom megalitu je vidljiva (metalna?) kopča u razini struka.

Motivi divljih životinja upućuju na zaključak da su nastali u doba kada nije bilo domaćih životinja, a time ni domaćih poljoprivrednih kultura. Stoga, prema teorijama službene nauke, ovi megalitni krugovi očigledno nisu nastali u doba zemljoradničkih društava. Oni, prema njihovim historiografskim podjelama, pripadaju dobu nomadskih plemena, pećinskog čovjeka, sakupljačima hrane i lovcima. Ovi teoretičari smatraju da se u to doba nikako nisu mogli praviti megalitni građevinski zahvati jer nije postojala kritična masa ljudi, znanja i sredstava za takvo što.

Ipak, Gobekli Tepe je tu, pred našim očima. Američki antropolozi uzvikuju: “To jednostavno ne bi trebalo biti ovdje!” Ali, ovdje je i traži odgovore.

U nedavno objavljenom članku “Gobekli Tebe – Stone AgeSanctuaries” dr. Klaus Schmidt  tvrdi slijedeće:

-          Gobekli Tepe je jedan od najfascinantnijih neolitskih lokacija na svijetu

-          Riječ je o vještačkom uzvišenju koji datira iz doba prije keramike

-          Nije korišten za stanovanje

-          Smješten je na površini od devet hektara

-          Nisu otkriveni tragovi rezidencijalnih objekata

-          Otkrivene su dvije faze monumentalne religijske gradnje. Najstariji megalitni krug je najimpresivniji

-          Prečnik monolitnih krugova je između 10 i 20 metara

-          Deset do dvanaest kamenih stubova su povezani zidovima od obrađenog kamena. Stariji monumentalni krugovi dostižu starost od desetog milenijuma prije nove ere, a mlađi deveti milenijum prije nove ere

-          Pod megalitima  je prirodna kamena terasa koja je fino nivelirana

-          Kameni stubovi su građeni od izuzetno čvrstog krečnjaka koji se može naći u blizini.

-          Zdrobljeni materiijal i kosti kojima je čitava lokacija pokrivena za sada su misterija.

-          Cilj istraživanja nije iskopati sve megalitne krugove već otkriti nekoliko megalita i pokušati saznati njihovu svrhu.

-          Statue možda predstavljaju bića nalik na čovjeka, barem na simboličnoj razini jer izgleda da neki megaliti imaju ramena i ruke.

-          Među uklesanim simbolima su divlje životinje, ali i neki apstraktni simboli (najčešće slovo “H”), zatim polumjesec, diskovi… Od životinja su prikazane divlje mačke,  bikovi, divlji veprovi, lisice, zmije,  patke, gazele, škorpioni i pauci.

U zaključku dr. Schmidt tvrdi da “ovo istraživanje neće potpuno promjeniti sliku prošlosti” (kako je tumači zvanična arheologija, op.a.) već će biti “dodano novo, sjajno poglavlje o periodu između lovačkog i skupljačkog društva te zemljoradničkih kultura Neolita.

I, na koncu, on pretpostavlja da se “još znatno stariji tragovi mogu naći na ovoj lokaciji u budućnosti”.

Posebno se zahvaljuje Trevoru Watkinsu koji mu je u “iscrpnim diskusijama” pomogao da shvati mjesto Gobekli Tepea u ljudskoj historiji i kako su nepismene zajednice “formirale velike permanentne zajednice, koristeći simboličku kulturu”.

Nesumnjivo da je dr. Klaus Schmidt zaslužan za jedno od najvažnijih otkrića u modernoj arheologiji. Pronaći fantastične megalitne krugove, duboko zatrpane, i datirati ih u period primitivnog pećinskog čovjeka je izvanredno. Njegov pažljiv i uporan rad doveo je do razvoja lokacije koju mogu izučavati stručnjaci širom svijeta (ako im to dozvoli Njemački arheološki institut) i donositi adekvatne zaključke.

S druge strane, moj susret sa dr. Schmidtom doveo me je do zaključka da on ne voli medijsku pažnju, posjetioce, turiste. Donošenje zaključka da je ovdje riječ o lokaciji koja je nastala u periodu “između” lovačkog i zemljoradničkog  društva je jednostavno pogrešan. Takav period ne postoji.

Takođe, ne postoje organizovane “velike i permanentne lovačke zajednice” koje su bile u stanju planirati, obraditi, prevući i uspraviti superiorne megalitne krugove prije 12.000 godina, ukoliko uzmemo u obzir tumačenja službene arheologije.

Ono što dr. Schmidt ne pominje u svojim izvještajima su likovi dinosaurusa i na “T” blokovima i u lokalnom muzeju u Šanliurfi. Jasno je da ovdje nije riječ o “patkama” već o milionski starim životinjama za čije postojanje nije mogao znati primitivni čovjek na prelazu u neolit.

Gobekli Tepe je jednostavno još jedna lokacija, bok uz bok kamenim glavama na Uskršnjem Otoku, kamenim kuglama Meksika, Kostarike i Bosne, ili najstarijim egipatskim, kineskim, meksičkim i bosanskim piramidama koja nema prihvatljivo objašnjenje koje se može uklopiti u objašnjenja današnjih historičara.

Riječ je o civilizaciji koja je imala inžinjerski nivo, znanje, tehnologiju, alate za planiranje i izgradnju ovakvih lokacija. Konusni, kružni geometrijski oblici očigledno su povezani s energetskim fenomenima.

Nažalost, elitistička arheologija energetska mjerenja ne vrši niti dozvoljava pristup nezavisnim stručnjacima koji bi mogli uraditi ova  mjerenja. Stoga će lokacija Gobekli Tepe i njena svrha ostati trajna zagonetka za službenu arheologiju koja  će nastaviti zamajavati svijet pričama o religijskim objektima i hramovima.